Sljedeći tjedan, prema neslužbenim informacijama Večernjeg lista, bivši premijer i šef HDZ-a Ivo Sanader mogao bi biti optužen u još jednom predmetu, vjerojatno najkompliciranijoj korupcijskoj priči do sada otkrivenoj u nas. Riječ je jeftinoj preprodaji struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju, pri čemu je HEP, prema sumnjama istražitelja, oštećen za 660 milijuna kuna
Podsjetimo, istraga je prije desetak dana u ovom slučaju proširena i na Sanadera, pa bi on u petak trebao iznositi obranu pred istražiteljima USKOK-a.
Sanadera se konkretno sumnjiči da je bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca Ivana Mravka, bivšeg šefa HEP-a, i Ivana Koštana, nekadašnjeg čelnika TLM-a, poticao na činjenje kaznenog djela odnosno sklapanja štetnog ugovora za HEP.
Istraga o mutnim poslovima u HEP-u započela je još u svibnju 2010. godine dok je Polančec još bio pritvoren zbog afere Spice pa je tada, iznerviran novim optužbama na svoj račun, poručivao iz Remetinca da je 'miran kao i ostali u Vladi i HDZ-u'. Bivši potpredsjednik Vlade početkom prošle godine je u USKOK-u, koliko se zna, zbog muljaža s jeftinom preprodajom struje, istražiteljima govorio oko 35 sati te svoje svjedočenje potkrijepio i konkretnim materijalnim dokazima, među kojima je bila i bilješka koju je načinio u vrijeme sastavljanja spornog ugovora jer mu je, prema neslužbenim informacijama, čitava priča bila prilično sumnjiva te zbog toga nije u svemu želio ni sudjelovati, napominje Večernjak
Nacional piše da se u aferi HEP - Aluminij u središtu USKOK-ova interesa našla sada tvrtka Debis International Trading, ugašena tvrtka-kći velikoga njemačkog proizvođača automobila Daimler.
'Svatko poklekne pred novcem', bila je to omiljena izjava i poslovni credo Petera Heiera, jednog od dvojice čelnika tvrtke Debis International Trading, zaduženog za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Postoji mogućnost da za uzimanje mita od njih bude optužen čak i bivši premijer Ivo Sanader. Prema jednoj verziji, piše Večernji list, riječ je o 1,5 milijuna, dok druga govori da je u igri bilo 2,5 milijuna eura.
Podsjetimo, u Daimleru su prethodno već priznali davanje mita od 4,1 milijuna eura za nabavu vatrogasnih vozila u Hrvatskoj, ali se nakon gotovo dvije godine istrage još nije uspjelo doznati tko ga je uzeo.
Nacional je uspio doći do sugovornika iz Mostara koji su surađivali s čelnicima Debisa, a njihovo svjedočanstvo otkriva dosad nepoznate korijene ulaska njemačke tvrtke u Hrvatsku, kao i način poslovanja Debisa i njegovih čelnika Petera Heiera, Volkera C. Schmidta i njihova lokalnog predstavnika Zdravka Mikolića. Heier i Schmidt su 2008. smijenjeni kad se Daimler htio odmaknuti od crnih fondova i prestati s tom praksom. Kao što je vidljivo iz gore navedenog stava Heiera, isplate provizija i mita smatrane su uobičajenima. Na kraju, to je postalo i službeno nakon što je Daimler 2010. priznao korupciju u nizu jugoistočnih zemalja i za davanje mita platio kaznu od 185 milijuna dolara u SAD-u.
