Vrhovni sud donio je tu odluku na sjednici održanoj 19. rujna, odlučujući o žalbama Uskoka i Hernadijeve braniteljice, a u ponedjeljak ju je objavio na svojim internetskim stranicama.

Proces protiv Sanadera i Hernadija spojen je na zagrebačkom Županijskom sudu u prosincu 2015. godine, nakon odluke Ustavnog suda kojom je Sanaderu ukinuta prva presuda.

U međuvremenu, zbog nedoumice oko hrvatskog zahtjeva za uhićenje i izručenje Hernadija, Županijski sud u Zagrebu zatražio je očitovanje Suda Europske unije, a zahtjev je 18. svibnja ove godine i službeno zaprimljen na sudu u Luksemburgu, koji bi trebao ocijeniti je li ignoriranje europskog uhidbenog naloga od dijela zemalja EU opravdano.

Vrhovni sud je pregledom spisa utvrdio da iz zahtjeva koji je zagrebački Županijski sud 16. svibnja uputio Sudu Europske unije, odnosno postavljenih pitanja jasno proizlazi da se pitanja odnose na prihvatljivost tumačenja Mađarske o nepostupanju po Europskom uhidbenom nalogu koji je izdao Županijski sud u Zagrebu u odnosu na Hernadija.

Preispitivanje ispravnosti takvog postupka Mađarske, po mišljenju Županijskog suda, razjasnit će i odrediti eventualno slično postupanje ostalih država članica Europske unije.

Vrhovni sud zaključuje da se sva postavljena pitanja prvostupanjskog suda odnose na izvršavanje izdanog Europskog uhidbenog naloga u kaznenom predmetu protiv Hernadija, a čija bi provedba trebala rezultirati predajom Hernadija Hrvatskoj i vođenjem kaznenog postupka u njegovoj  prisutnosti.

'Drugim riječima, o rješenju tog prethodnog pravnog pitanja ovisi hoće li se predmetni kazneni postupak u konkretnom slučaju voditi u prisutnosti tog optuženika ili pak in absentia, o čemu je, uostalom, već pravomoćno odlučeno rješenjem tog suda od 10. lipnja 2014.  Stoga se ne radi o pravnom pitanju o kojem ovisi primjena kaznenog zakona, zbog čega nije bilo uvjeta za prekid postupka', zaključio je Vrhovni sud.