Do isteka roka za prijavu kandidata za 10 ustavnih sudaca preostala su još tri dana, a saborskom Odboru za Ustav do ponedjeljka se javilo petoro kandidata, među kojima i predstojnica Katredre za ustavno pravo riječkoga Pravnog fakulteta Sanja Barić
Neuspješni pokušaj okupljanja dvotrećinske većine
Sanji Barić to je druga kandidatura za tu dužnost, od koje su je u srpnju prošle godine dijelila dva glasa saborskih zastupnika. Sabor je tada još jednom neuspješno pokušao okupiti potrebnu dvotrećinsku većinu, odnosno 101 glas za popunu dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. Barić je dobila potporu 99 od ukupno 107 zastupnika koji su pristupili glasovanju, koje je bojkotirao tada oporbeni HDZ.
Za suca Ustavnog suda kandidirao se i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu Andrej Abramović, široj javnosti poznat po presudama kojima je odbio tužbu trgovca oružjem Zvonka Zubaka od 200 milijuna dolara protiv Hrvatske i tužbu ustavne sutkinje Slavice Banić protiv medija.
Na javni poziv odazvao se i Ramo Atajić, sudski tumač za njemački i slovenski jezik s adresom u Muenchenu, koji u životopisu navodi da je, među ostalim, bio dekan Pravnog fakulteta u Bihaću, da je autor više sveučilišnih udžbenika, te da je s njemačkog na hrvatski preveo Kur'an.
Među kandidatima i mogući nasljednik Lozančića
Među kandidatima je i Joško Badžim, viši stručni savjetnik u Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost, kojega su mediji ranije spominjali kao mogućeg nasljednika Dragana Lozančića na mjestu ravnatelja SOA-e, a na javni poziv prva se javila Antonija Kovačić, sutkinja Visokog prekršajnog suda.
Odredba o dvotrećinskoj većini za izbor ustavnih sudaca u Ustav je unesena 2010., a iste je godine istekao mandat sutkinji Nevenki Šernhorst, no Sabor još uvijek nije uspio imenovati njezina zamjenika.
U Ustavnom sudu trenutno je 10 sudaca, jer je Ivan Matija lani otišao u mirovinu, a Davoru Krapcu je 8. siječnja završilo i šestomjesečno produljenje mandata, na kojem su još uvijek predsjednica Suda Jasna Omejec, Snježana Bagić i Aldo Radolović. U svibnju istječe mandat još troje sudaca.
Bez Ustavnog suda nema izbora
Ne imenuje li Sabor do lipnja nove suce, Ustavni sud ostat će bez kvoruma potrebnog za donošenje odluka, što bi značilo ustavnu krizu, budući da je bez Ustavnog suda, primjerice, nemoguće provesti izbore. U Saboru, međutim, uvjeravaju da se takvo što neće dogoditi jer će se dvotrećinska većina ovoga puta sigurno naći.
Sa tim su ciljem provedene međustranačke konzultacije, tijekom kojih su do medija dolazile kuloarske informacije o početnim listama kandidata koje u Ustavnom sudu priželjkuju vladajući i oporba, no u Odboru za Ustav ističu kako je riječ tek o načelnom dogovoru o profilu pravnika koji bi trebali ući u Ustavni sud, a konačni ishod ovisit će o tome tko će se sve kandidirati.
