Proteklog tjedna Sanja Musić Milanović spomenuta je u nekoliko medijskih izvješća. Utvrđeno je, primjerice, da se našla među 303 odabrana stručnjaka različitih profila koji će sudjelovati u radnim skupinama za izradu predmetnih i međupredmetnih kurikuluma na temelju javnih poziva Ministarstva znanosti. Da bi bila izabrana među gotovo tisuću prijavljenih, premijerova supruga trebala je napisati i motivacijsko pismo, a u zadnjem krugu izbora bile su važne i preporuke - barem je tako proceduru objasnio dr. Boris Jokić, voditelj ekspertne skupine za reformu školstva. 

Pretpostavka je da su i motivacijsko pismo i preporuke za Sanju Musić Milanović bile na visini, ako su joj uopće i trebale s obzirom na to da se zna koliko je Sanja Musić Milanović predana svom poslu. Nakon izborne pobjede Kukuriku koalicije, mediji su je predstavljali kao samozatajnu liječnicu i majku, radoholičarku koja je mjesecima ustajala u četiri ujutro kako bi pisala doktorat dok su djeca spavala. Bila je izuzetna učenica pa je maturirala u trećem razredu gimnazije. Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a postala je 2004., a ujedno je i voditeljica Odjela za prevenciju debljine pri navedenoj Službi. 

Sve o edukaciji Sanje Musić Milanović javnost je imala prilike doznati 2013., kada je Ured premijera demantirao medijske napise da je premijerovu suprugu u HZJZ-u zaposlio gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić. Banski dvori tada su obznanili da je Musić Milanović titulu magistrice medicinskih znanosti stekla 1999. na Université Libre de Bruxelles, Faculté de Medeciné, Ecole de Santé Publique, upravo iz područja javnoga zdravstva i promicanja zdravlja, a doktorirala 2010. na zagrebačkom Medicinskom fakultetu disertacijom o demografskim, bihevioralnim i socioekonomskim odrednicama debljine odraslih u Hrvatskoj. Prije dolaska u HZJZ, bila je prva voditeljica Jedinice za promicanje zdravlja u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, a 2003. imenovana je predsjednicom Povjerenstva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Objavila je niz znanstvenih radova iz područja javnog zdravstva, a od 2011. asistentica je na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Hrvatskim žigom do zdravije nacije

Prošlog tjedna negativno je, međutim, odjeknulo uvođenje vremenski ograničenog jamstvenog žiga 'Živjeti zdravo' za proizvode koji zadovolje kriterije HZJZ-a, a koštat će 3.000 kuna za male proizvođače ili 10.000 kuna za velike tvrtke. Poduzetnici se žale da je tzv. zdravi žig najnoviji parafiskalni namet - nepotreban s obzirom na postojanje univerzalnog EU ekološkog certifikata - dok se male tvrtke plaše da će, ako ne kupe žig, kupci steći dojam da njihov proizvod nije zdrav. Program 'Živjeti zdravo', inače, u cijelosti je osmislila Sanja Musić Milanović, obznanila je ravnateljica HZJZ-a Tamara Poljičanin.

Taj projekt nadovezuje se na Strateški plan smanjenja unosa kuhinjske soli, koju građani Hrvatske konzumiraju u pretjeranim količinama, te je cilj smanjiti unos soli s 12 na devet grama dnevno po osobi u idućih pet godina.  Na činjenicu da su Hrvati treći u Europi po dnevnom unosu soli, iza Mađara i Turaka, upozorio je ministar zdravlja Siniša Varga u četvrtak, predstavljajući program 'Živjeti zdravo'. Istom prilikom, predstavljena je knjižica 'Preporuke za ljetnu prehranu', a Tamara Poljičanin pozvala je građane da pokušaju prijeći na laganiju prehranu i jedu što više ribe, svježeg voća i povrća. Takva hrana, dodala je, nije nužno skupa, a potrebno je odabrati sezonsko voće i povrće koje je kvalitetnije i jeftinije.

Sanja Musić Milanović i prethodnih je godina bila aktivno uključena u borbu protiv presoljavanja hrane, među ostalim i kao inicijatorica skupa 'Hipertenzija i smanjenje unosa soli', organiziranom u povodu Svjetskog dana zdravlja posvećenog hipertenziji 2013. Sada se želi potaknuti i proizvođače da razvijaju ili reformuliraju proizvode, a pritisak će se prvo vršiti na pekare.

'Zlonamjerno' razotkrivanje jednog jedinog ponuđača na državnom natječaju - poslovnog partnera Krešimira Milanovića

Najjače je pak odjeknulo nedavno otkriće tportala da je Tibor Skala, inače poslovni partner premijerova brata Krešimira Milanovića, s državom za milijun kuna ugovorio opremanje škola didaktičkom opremom u projektu koji vodi Sanja Musić Milanović. Skalina tvrtka Videa jedina se javila na natječaj, a Skala je naknadno poručio da Krešimira Milanovića nije vidio godinu dana niti ima njegov broj telefona - iako su njih dvojica suvlasnici tvrtke TYC, registrirane za nautički turizam. Videa je, naime, ozbiljna tvrtka koja prati natječaje na javnoj nabavi i u Narodnim novinama pa su tako vidjeli i ovaj.

U sklopu projekta 'Poligon za tjelesnu aktivnost djece', podsjetimo, pokrenuta je hvalevrijedna akcija osiguravanja didaktičke opreme za tjelovježbu učenika nižih razreda iz 120 matičnih osnovnih škola u Hrvatskoj koje nemaju dvoranu za tjelesni odgoj. Idejna začetnica i voditeljica projekta Musić Milanović objasnila je da se oprema - čunjići, obruč, marama i sl. - može uspješno koristiti za tjelovježbu u učionici, hodniku, ispred škole, u bilo kojem prostoru gdje se može osigurati 30-ak kvadrata praznog prostora. U reakciji na članak tportala, HZJZ je priznao da se na natječaj javila jedino tvrtka Videa, ujedno opovrgavajući da je itko utjecao na ishod natječaja - kao da je to uopće bilo u fokusu s jednim ponuđačem - te je cijela procedura provedena sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi. 'Smatramo da se zlonamjernim člankom pokušava umanjiti vrijednost projekta kojim promičemo zdravlje djece u školama koje nemaju sportske dvorane', objavio je HZJZ.

Mjesec dana po tom otkriću, Vlada je na posljednjoj sjednici 8. srpnja donijela odluku o donošenju Nacionalnog programa 'Živjeti zdravo', a za njegovu provedbu u razdoblju 2015. – 2017. osigurana su sredstva od po 600.000 kuna godišnje za aktivnosti HZJZ-a i od po 100.000 kuna godišnje za aktivnosti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Provedba programa 'Živjeti zdravo' u Hrvatskoj, inače, započela je još 2003., a u obrazloženju novousvojenog programa stoji da će Ministarstvo zdravlja i u razdoblju od 2018. – 2020. planirati potrebna sredstva za njegovu provedbu.