Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli upozorio je u ponedjeljak četiri "štedljive zemlje" članice da budu na visini povijesnog trenutka i podsjetio ih da one imaju najviše koristi od jedinstvenog europskog tržišta.
"Apeliram na njihov osjećaj odgovornosti. Ne postoje štedljive i rasipne zemlje, nego one koje su svjesne ozbiljnosti izazova s kojima smo suočeni i onih koje to nisu", rekao je Sassoli skupini novinara u Europskom parlamentu, zamoljen da komentira prijedlog četiri zemlje članice koje se protive ideji da se sredstva iz fonda za oporavak isplaćuju kao bespovratna pomoć.
Četiri zemlje članice, koje u Bruxellesu nazivaju "štedljivima" odgovorile su na njemačko-francuski prijedlog svojim protuprijedlogom.
Njemačka i Francuska su zajednički predložile uspostavu fonda za oporavak u visini od 500 milijardi eura.
Do toga iznosa došlo bi se tako što bi Komisija dobila ovlasti zadužiti se u ime EU-a na tržištima kapitala, a tako prikupljena sredstva dodjeljivala bi se kao bespovratna pomoć najteže pogođenim zemljama i sektorima u koronakrizi.
Štedljiva četvorka predlaže da se kreditni rejting EU-a iskoristi za jeftino zaduživanje, ali da dugove ne vraća EU kao cjelina nego zemlje članice koje će dobiti povoljne zajmove.
U njihovu prijedlogu ne navodi se nikakav iznos, a i dalje traže manji Višegodišnji financijski okvir (VFO), unutar kojeg bi se sredstva preraspodijelila i investicije preusmjerile u ona područja koja jamče brži oporavak.
"Tražim od svih da budu na visini povijesnog trenutka. Svi profitiraju od jedinstvenog tržišta, a one zemlje koje su istaknule svoje primjedbe među onima su koje su najviše profitirale. Nadam se da će to svi znati cijeniti", istaknuo je Sassoli te upozorio da nije vrijeme za "krute" stavove nego za obnovu jer bi inače mogli imati "Europu koja napreduje različitim brzinama".
Europska komisija će u srijedu objaviti svoj prijedlog sedmogodišnjeg proračuna i plan za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.
Nakon toga, u lipnju bi se trebali sastati čelnici država članica i pokušati postići konačan dogovor o sedmogodišnjem proračunu i fondu za oporavak. Za to će trebati imati fizički sastanak u Bruxellesu jer se svi slažu da se toliko važan dogovor ne može postići na daljinu, putem video-veze.