Ministri će pokušati izglasati zajedničko stajalište o prijedlogu uredbe o upravljanju kriznim situacijama na vanjskim granicama. Na temelju zajedničkog stajalište, rotirajuće predsjedništvo moglo bi otpočeti pregovore s pregovaračima Europskog parlamenta o konačnom tekstu zakona.

Ta uredba je posljednji element iz zakonodavnog paketa nazvanog Novi pakt o migracijama i azilu, koji ukupno sadrži 10 uredbi.

Riječ je o uredbi o upravljanju kriznim situacijama kojom bi se trebalo urediti postupanje u slučajevima velikog priljeva migranata na vanjske granice EU-a, poput onih iz 2015. i 2016. godine. U prijedlogu uredbe predviđa se izuzeće od uobičajenog postupanja u obradi zahtjeva za azilom.

Predlaže se da se produlji s 12 na 20 tjedna mogućnost zadržavanja migranata na vanjskim granicama te ubrzani i pojednostavljeni postupak ocjenjivanja zahtjeva za azilom za migrante koji dolaze iz zemalja čiji državljani imaju manje izgleda za pozitivni odgovor, odnosne one koje imaju ispod 75 posto pozitivnih odluka na zahtjev za azilom.

U prijedlogu uredbe predviđa se brzo aktiviranje mehanizma solidarnosti sa zemljama na vanjskim granicama EU-a koje su suočene s velikim priljevom migranata, prema kojem bi ostale članice prihvatile određeni broj tih ljudi ili dale financijski doprinos.

Cilj je dovršiti zakonodavni posao o Novom paktu o migracijama i azilu, o kojem se već godinama pokušava postići dogovor, do europskih izbora sljedeće godine.

Ministri unutarnjih poslova pokušali su u srpnju izglasati zajedničko stajalište o toj uredbi, ali nije bilo kvalificirane većine za takvu odluku. Austrija, Češka, Mađarska i Poljska bile su protiv, a Njemačka, Slovačka i Nizozemska suzdržane.

Njemačka je bila suzdržana zbog zahtjeva Zelenih, koji zajedno sa socijalemokratima i liberalima čine vladajuću koaliciju, da se u prijedlogu promijene neke odredbe o pravima maloljetnika i o spajanju obitelji.

Sada postoje dobri izgledi za deblokadu odluke o kriznom upravljanju nakon što Njemačka najavljuje promjenu svoje pozicije. Za kvalificiranu većinu potrebno je osigurati glasove 55 posto država članica koje imaju 65 posto ukupnog stanovništva EU-a, stoga je promjena stajališta Njemačke ključna za donošenje odluke.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser izjavila je po dolasku na sastanak da očekuje pozitivan ishod.

Optimistična je i povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

“Optimist sam da će ministri biti spremni dogovoriti se danas o zadnjem elementu Pakta kako bi početi s trijalogom”, izjavila je Johansson.

Trijalog je format u kojem dva zakonodavna tijela EU-a, Vijeće i Europski parlament usuglašavaju konačne tekstove zakona uz pomoć Komisije.

Pregovarači Europskog parlamenta prošli su tjedan prekinuli pregovore s Vijećem EU-a o dva prijedloga uredbi iz Pakta o migracijama i azilu kako bi izvršili pritisak na ministre unutarnjih poslova da dogovore svoje stajalište o uredbi o kriznom upravljanju.

Riječ je o uredbi o proširenju Eurodac, baze biometrijskih podataka tražitelja azila i uspostava obaveznih prethodnih sigurnosnih provjera na vanjskim granicama prije ulaska migranata u EU.

Pitanje migracija već godinama ne silazi s dnevnog reda u Europskoj uniji i svi pokušaji da se zakonski uredi to pitanje dosad su bili neupješni.

Sada se ponovno pojačava val dolazaka u Italiju preko Sredozemnog mora, a zapadnobalkanska ruta također je vrlo aktivna. Zbog toga su neke zemlje uvele privremene kontrole na granicama unutar šengenskog prostora.

Bez učinkovitog nadzora ulazaka u EU teško je zadržati slobodu kretanja koju omogućava šengenski prostor. Ministri će također razgovarati i o vanjskoj dimenziji pitanja migracija, to jest o suradnji s trećim zemljama kako bi se spriječio povećani priljev ljudi.

Međutim, nedavni dogovor s Tunisom naišao je na brojne kritike jer predviđa financijsku pomoć EU-a nedemekratskom režimu u zamjenu za zadržavanje migranata.