'Nikakve prijetnje, ucjene i nikakvi reketi neće me ustrašiti i spriječiti u borbi protiv korupcije iako sam u tom smislu, otkad sam na čelu Vlade, stekla mnoge neprijatelje', požalila se premijerka Jadranka Kosor, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'Kako vlada Vlada'
O kakvim je to prijetnjama i neprijateljima riječ, Kosor nije objasnila, ali je ustvrdila da sastanak s Damirom Polančecom, koji je, kaže, on inicirao, nije bio pogreška i da joj se to činilo normalnim te da su se i neki drugi sastali s njim
Premda su njezin susret s Polančecom praktički svi okarakterizirali kao grešku, Kosor u njemu ne vidi ništa sporno. Detalje je ipak prepustila mašti, ne otkrivajući ništa o čemu su to ona, kao premijerka, te Polančec, kao čovjek na optuženičkoj klupi, mogli razgovarati.
Za nju je važno samo to da je Polančec njezin bivši stranački i kolega u Vladi, smatra da tim sastankom nije vršila pritisak ni na koga te ističe da nije bio tajan jer je o njemu obavijestila sve one koji su trebali biti obaviješteni. Gdje je u toj priči javnost, pitanje je koje je ostalo bez odgovora.
Kosor puno više muči to što, smatra ona, 'nitko nije problematizirao neke druge sastanke drugih ljudi i da se to nije tumačilo na ovaj način kako se tumači moj sastanak'. Kao primjere navela je 'sastanak predsjednika Republike Ive Josipovića s osobom koja je pravomoćno osuđena za potkradanje proračuna kroz sustav potpora' te donedavno 'koaliranje SDP-a i HDSSB-a u Slavoniji, a zna se da je otac i majka HDSSB-a Branimir Glavaš pravomoćno osuđen za ratni zločin'.
Što se pak tiče Polančecovog nastupa pred saborskim istražnim povjerenstvom za Inu i njegove izjave razočarenja da se 'osjeća kao Josip prodan u roblje od svoje braće', Kosor je tek kratko kazala da se 'onaj tko je osjetljiv, ne može ozbiljno baviti politikom jer tu nema mjesta razočaranju'.
O situaciji u Ini i najavljenim otkazima, također se nije puno čulo, naime, Kosor je izjavila da 'Ina funkcionira tako kako funkcionira' i ona to gleda u kontekstu onoga što je njezin posao, a to je do prije godinu dana bilo ustanoviti Inin dug i dogovoriti njegovo vraćanje državi.
To je učinjeno, tvrdi ona, što se i reflektiralo na poslovanje Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, a uređena su i druga poduzeća u državnom vlasništvu, što je važno za likvidnost, zaključila je Kosor.
Na pitanje koje najviše muči građane - tko je opljačkao Hrvatsku - i pritom često spominjanu ulogu HDZ-a, Kosor je samo kazala da 'svatko treba čistiti pred svojim vratima i u svojim redovima'. I potom počela nizati korupcijske grijehe političkih suparnika iz redova najveće oporbene stranke SDP-a, prozivajući ih zbog 'afere Daimler i Tržnica, ali ipak uz zaključak da ju to jednako zanima kao i što je s Podravkom'.
'Borba protiv korupcije je proces koji je započeo, on je nepovratan i moramo ga završiti, iako je korupciju vjerojatno u potpunosti gotovo nemoguće iskorijeniti, ali moraju se pokazati zubi, a borbom protiv korupcije snažimo gospodarstvo', kazala je premijerka.
U međuvremenu, potužila se da 'svi nešto očekuju od Vlade, uključujući i poduzetnike, ali Vlada nije svemoćna i ne može sama sve obaviti, a onda kada i krene s nekim potezima, opet doživljava samo kritike, najčešće kod najbanalnijih primjera'.
Naglasila je da se, kad su u pitanju investicije, radi na ubrzavanju cijelog procesa, neki bi projekti uskoro trebali biti prezentirani, ali da je potrebna aktivna uloga sva tri socijalna partnera, kao i civilnoga društva.
O gorućem problemu brodogradilišta Kosor je, iako je baš izašla sa sastanka sa sindikalnim predstavnicima splitskoga škvera, također malo toga rekla. Osim što je 'najavila da bi se trebali opet sastati kako bi svi baratali potrebnim informacijama', ali konkretne pomake, ako ih ima, nije naznačila.
U slučaju jamstava potrebnih 3. maju, Kosor je najavila da će zatražiti 'stručne konzultacije', ali istaknula da je sad besmisleno vraćati se u prošlost i govoriti o nečemu što je moglo biti, nego sada treba završiti započeto, kao i u sličnim slučajevima, te da prošlost neće vratiti nikakvi prosvjedi i nikakve ceste: 'Čak ne zbog Europe, već jednostavno zato što hrvatski proračun dosadašnje potpore više ne može podnositi.'
Što se pak tiče šteta od poplava koje su pogodile Hrvatsku, Kosor je podsjetila da je 'posljednjim rebalansom proračuna osigurano 300 milijuna kuna za štete od prošlih elementarnih nepogoda', ali i dodala da će 'očito biti potrebno pronaći još novca za saniranje šteta'.
