'Ovo je povijesni dan za Njemačku', rekao je nakon izglasavanja minimalne plaće u njemačkom parlamentu vicekancelar i predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel. Najmoćnija ekonomija Europske unije i jedna od najjačih u svijetu, tako je konačno dobila minimalnu plaću, ponajviše zahvaljujući spretnom pregovaranju socijaldemokrata s demokršćanima kancelarke Angele Merkel kada se formirala velika koalicija.

CDU je imao velike rezerve prema toj ideji te je stoga s ministricom rada Andreom Nahles (SPD) dogovoreno i nekoliko izuzetaka (poput sezonskog rada) te fazno uvođenje minimalne plaće u nekim područjima, no na kraju je za minimalnu plaću u Bundestagu glasalo čak 535 zastupnika, dok je 61 bio suzdržan, a samo četvero protiv. Dakle, od 2015. godine cijena sata rada u Njemačkoj može najmanje iznositi 8,5 eura, što znači da ne bi trebalo biti manje mjesečne bruto plaće od 1400 eura.

Iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) predviđa se da će uvođenje minimalne plaće donijeti i nova i to nikako zanemariva sredstva u državni proračun. Očekuje se da će socijalna davanja u proračunu porasti godišnje od 2,9 do 4,5 milijarde eura te da će se još jedna dodatna milijarda dobiti zahvaljujući porezu na prihod. Uvođenjem minimalne plaće povećati će se mjesečni prihodi najmanje 3,7 milijuna radnika, pa zagovornici uvođenja minimalne plaće podsjećaju da je država dosad često morala socijalno pomagati onima koji unatoč poslu nisu mogli preživjeti mjesec, što će se sada također promijeniti te rasteretiti proračun.

S druge strane, priznaje se da će neke tvrtke zbog minimalne plaće propasti, no pitanje je po kakvom su to poslovnom modelu dosad funkcionirale ako im je uspjeh ovisio o potplaćenosti radnika. Iz CDU-a su pak upozorili da bi uvođenje minimalne plaće moglo najviše pogoditi istočne dijelove Njemačke te su naglasili da će paziti da ne dođe do 'uništavanja radnih mjesta'.

Ipak, najoštriju kritiku novom zako uputio je guverner Bundesbanke Jens Weidmann, koji smatra da je njemačka ekonomija uzor ostatku Europske unije. 'Iako iskustva drugih država ne pokazuju da uvođenje minimalne plaće urušava tržište rada niti povećava nezaposlenost, postoji opasnost poremećaja dinamike zapošljavanja', izjavio je Weidmann, dodavši da će tvrtke u usponu tako stvarati manji broj radnih mjesta. Weidmann smatra da će niskokvalificirani radnici najviše patiti zbog uvođenja minimalne plaće, što je posve suprotan stav onom vladajuće koalicije CDU/CSU i SPD-a.

Njemačka javnost s guvernerom se ne slaže, s obzirom na to da ankete pokazuju da minimalnu plaću podržava više od 80 posto građana, a i mediji su skoro pa unisono pozdravili novi zakon. Liberalni Der Spiegel objavio je komentar pod naslovom 'Konačno!' u kojemu stoji da je 'bilo sramotno desetogodišnje natezanje sindikata i vlasti oko uvođenja minimalne plaće', po čemu je Njemačka 'bila na začelju Europe'. 'Riječ je o tome da rad treba dobiti svoju pravu vrijednost', zaključuje se u komentaru u kojemu stoji i da se može očekivati poskupljenje nekih usluga i proizvoda, ali da je to 'pokazatelj koliko doista košta njihova proizvodnja'. Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung je naravno skeptičniji te podsjeća da je 'zemlji godinama dobro išlo i bez minimalne plaće', no priznaje da za većinu 'rastuće njemačke ekonomije minimalna plaća nije nikakav problem'. Ljevičaski Sueddeutsche Zeitung pak smatra da je riječ o 'historijskom potezu s nekoliko pogreški u procesu rađanja', no itekako pozdravlja uvođenje minimalne plaće.