Govoreći o najavi smanjivanja plaća u javnom sektoru, Lesar se nije izjasnio odobrava li ili ne takav Milanovićev potez, s obzirom da nije ostalo jasno kako to uopće namjerava napraviti.

'On je, ako sam ga dobro razumio, govorio o masi plaća bruto smanjenja. Na koji način misli doći do toga, nije rekao, jer to se može napraviti i otpuštanjem, kada se govori o masi plaća. Ako idu linearnim smanjenjem bruto plaća, odnosno koeficijenata, to će zasigurno iskoristiti realni i privatni sektor koji će isti model promijeniti za plaće svojih radnika. U Hrvatskoj je prosječna neto satnica 30,23 lipe, tri puta niža od europskog prosjeka i 3,5 puta manja je kupovna moć te iste prosječne satnice. Ona zapravo vrijedi štrucu kruha, litru mlijeka i pola kile konjetine, odnosno govedine', kazao je Lesar

Kazao je da je podupiranje ili nepodupiranje ovakvog Milanovićevog poteza prije svega pitanje za sindikate. 'Oni su prije nekoliko mjeseci ušli u dobroj vjeri i namjeri u pregovore s Vladom, unatoč upozorenju da budu oprezni. Vidim po njihovim današnjim reakcijama da su šokirani. Ovo je na neki način prijevara, s obzirom da se nisu držali dogovora otprije nekoliko mjeseci. Vlada je očito pregovarala s figom u džepu', rekao je Lesar.

Osvrnuo se pritom i na najavu ograničavanja minusa po tekućem računu.

'Umjesto uvođenja obećanog oporezivanja kamata većih od 6 posto i poreza na kapitalnu dobit, Vlada namjerava ograničiti minuse građana. Kažu da su zabrinuti za 7,5 milijardi kuna minusa, ali nisu izrazili zabrinutost za 17,3 milijarde kuna blokiranih računa 246 tisuća građana nad kojima se vrše ovrhe, pa čak i nad jedinim stambenim prostorom u kojemu žive. Ovime tek pokazuju i prikrivaju svu svoju nesposobnost pokretanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta. Širi se dohodovna nejednakost, na sceni je socijalno raslojavanje i zapravo smo zagazili u društvo duboke društvene nepravednosti', poručio je Lesar

Stoga je vladajućima predložio neke hitne mjere kojima bi se uvela pravednija raspodjela.

'Mislimo da odmah treba smanjiti PDV u ovoj godini na 24 posto, a u idućoj godini na 23 posto. Treba uvesti četvrtu poreznu stopu oporezivanja dohodaka većih od 50 tisuća kuna po stopi od 45 posto. Uvesti treba i progresivno oporezivanje dobiti, a ne jedinstvenom stopom, tako da bi dobit od 10 milijuna bila oporezivana s 15 posto, do 100 milijuna 20 posto, do 500 milijuna 25 posto, a iznad 500 milijuna 30 posto, te omogućiti jednokratni otpis investicija, čime stvarni, istinski investitori smanjuju svoju poreznu osnovicu. Ovim modelom zapravo bi banke bile te koje bi imale povećano porezno opterećenje, a u korist privatnih investitora', kazao je Lesar.