Romkinje su gotovo medijski nevidljive, a i kada su u fokusu medija, govori se najviše o njihovoj marginalizaciji i diskriminaciji, istaknuto je na okruglom stolu Saveza roma u RH (SSRH) 'Kali Sara' održanom u petak nakon tragične smrti troje djece u romskom naselju Kuršanec
Predsjednica SRRH 'Kali Sara' Suzana Krčmar, izrazila je sućuti stradaloj obitelji u ime romske zajednice, zahvalila je medijima koji kako je naglasila, imaju empatiju za romsku zajednicu i romsku ženu, ali je kao veliki problem navela nerazumijevanje djela lokalne zajednice za probleme Roma.
'Moramo svi zajedno poslati poruku da smo mi građani Hrvatske. Drugu domovinu nemamo, niti je ne želimo', kazala je Krčmar.
Zatražila je pomoć u zapošljavanju Romkinja, ukazala je na potrebu edukaciju Roma te na važnost upoznavanja cijelog društva s Romima i romskom kulturom i tradicijom. ocijenila je i da napadi na romsku zajednicu pokazuju kako još ima 'dosta diskriminacije.'
Važnost medija u upoznavanju društva s romskom kulturom
'Bez medija ne možemo ništa', rekla je Krčmar.
I moderatorica skupa – sociologinja i istraživačica Suzana Kunac naglasila je važnost medija u upoznavanju društva s romskom tradicijom i kulturom, ali se posebno osvrnula i na tragičnu smrt troje djece u Kuršancu.
'Nadamo se da će lokalna samouprava daleko kvalitetnije surađivati s Romima i da se ovakve stvari više nikada neće ponoviti', kazala je Kunac.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je primjere kako mediji prenose vijesti iz romske zajednice . Navela je i pojedine medijske naslove gdje se, kaže, ističući dob i etnicitet Romkinja, potiče stigmatizacija, objektivizacija i seksualizacija Romkinja.
Malenica: 'Ne možemo biti cenzor'
Članica Vijeća za elektroničke medije (VEM) i voditeljica projekta 'Žene i mediji' Anita Malenica predstavila je dosadašnje medijske projekte posvećene romskoj zajednici, a naglasila je i da VEM kao medijski regulator ne može jednostavno uklanjati neželjeni sadržaj.
'Vijeće za elektroničke medije može utjecati jednim dijelom na sadržaj medija, ali mi ne možemo biti cenzor. To morate shvatiti. Dakle, VEM može regulirati, ali ne može cenzurirati', kazala je Malenica.
Bivša ravnateljica Uprave za medije i kreativne industrije Ministarstva kulture i medija i sadašnja članica VEM-a Jasna Vaniček Fila predstavila je najnovije istraživanje o prikazu Roma u medijima.
Tako se kao teme medijskog izvještavanja najviše i - gotovo podjednako ističu diskriminacija i ljudska prava s politikom, slijede kultura i tradicija, kriminal, integracija u zajednicu i kao posljednje – siromaštvo.
U zaključcima istraživanja navodi se i kako je prisutnost stereotipa i dalje značajna, ali se sve češće pojavljuju priče koje prikazuju Rome kao aktivne članove društva.
Osim toga, naglašeno je i da sve češće novinari pri izvještavanju isključuju nacionalnu komponentu što je utjecalo na broj članka koji je kroz pretragu bio dostupan za analizu, ali i 'pridonijelo uravnoteženijem prikazu Roma u medijima.'
O ulozi Romkinja u medijima kroz oblikovanje narativa unutar šireg medijskog diskursa o Romima govorili su i članovi redakciji Phralipen – glasila romske nacionalne manjine, kolumnistica i novinarka u uredništvu na romskom jeziku austrijske državne televizije ORF Gilda Horvath, novinarka u romskoj redakciji na Radioteleviziji Srbije, Una Beriša te novinar Saša Kosanović.