Soldo je rekla u mreži Prvog HRT-a da je situacija u domaćim ljekarnama relativno dobra. 'Nestašice su velika tema, možda više zbog situacije u drugim zemljama, nego u Hrvatskoj, no nekako moramo ići u smjeru da situacija sada nije bitno različita od one kakva je bila ranijih godina. Mi u ljekarnama nestašica imamo uvijek. Trenutno je jako loša situacija s antibioticima. U vrijeme kad su prehlade i viroze i druge infekcije gdje zapravo velik broj pacijenata nema adekvatni i propisani lijek. Kako najavljuju proizvođači - situacija bi se mogla i pogoršati. Stoga Hrvatska jednostavno treba reagirati, naći mehanizme da se ili osiguraju lijekovi ili da se reorganizira način kako pacijenti mogu dobiti zamjensku terapiju, što je možda trenutno prvi problem koji trebamo riješiti', naglasila je.

Josipa Cvek iz HALMED-a istaknula je da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 4.000 odobrenih lijekova. 'Važno je naglasiti da se svaki lijek u svom životu na tržištu nekad nađe u nestašici. Dakle, nestašice su jedna uobičajena pojava. Razlozi su različiti, od onih jednostavnijih logističke prirode kao što je kašnjenje u isporuci sirovina do onih složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije. trenutno na hrvatskom tržištu, osim pojedinih antibiotika, bilježimo nestašicu lijekova za ublažavanje boli, snižavanje krvnog tlaka, snižavanjem kolesterola - da spomenem samo neke. No, za svaki taj lijek imamo zamjenski lijek. Bilo da je riječ o lijeku s istom djelatnom tvari, ili drugom lijeku za istu indikaciju. I upravo zahvaljujući dostupnosti te zamjenske terapije na hrvatskom tržištu ne bilježimo niti jednu kritičnu nestašicu', naglasila je.

Poručila je svima koji trebaju zamjenski lijek da se savjetuju s liječnikom. 'Normalizacija opskrbe Klavocinom očekuje se krajem ovog mjeseca. Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s proizvođačem i pratimo situaciju', kazala je.

Kosanović je rekla da su proizvođači lijekova u Hrvatskoj u sličnoj situaciji kao i drugi europski proizvođači. 'Oni, naime, nabavljaju aktivne supstance na svjetskim tržištima na kojima konkuriraju i proizvođači svih drugih zemalja. Hrvatska ima tu sreću da ima farmaceutsku industriju s dugom tradicijom i visokom razinom kvalitete. Vidjeli smo u doba covid krize koliko je važno ipak imati proizvodnju na tlu Republike Hrvatske, gdje je kraći lanac dobave, a Hrvatska trenutno ima proizvodnju aktivnih supstanci. Problem je ono na što HUP upozorava već dugi niz godina - da s jedne strane cjenovna politika, u ovom slučaju prema generičkom portfelju, i sada, kako vidimo, vrlo krhka globalna zbivanja, ne idu zajedno i u nekom trenutku dovode do toga da proizvođači, ekonomije radi, silom prilika, moraju odustati od proizvodnje određenih lijekova. U Hrvatskoj se u prosjeku svaki treći dan s tržišta povuče jedan lijek. Do sada ih je tako povučeno 1.500. To nikako nije dobro. I mi trebamo pronaći kako da tu proizvodnju koju imamo na tlu Republike Hrvatske, koja je izvrsna, koja je po svim parametrima i strateška, a to se sad doista vidi u ovakvim krizama koliko je to važno, da je osnažimo, da ona sve svoje atribute razgrana dodatno, a sve s ciljem osiguranja dostupnosti, naglasila je. Dodala je da Hrvatska nema s nestašicama tako veliki problem kako ga imaju druge zemlje, ali ako urgentno nešto ne napravimo će ga imati', istaknula je.

Glavak je potvrdila da za razliku od ostalih zemalja Hrvatska dobro stoji s nabavkom lijekova. 'Međutim, problem nestašice lijekova na europskom tlu nije nov. Naučili smo neke lekcije iz covid krize, međutim, u ovom trenutku imamo trostruku epidemiju - gripa, respiratorne bolesti i covid. U raspravama su se čule zabrinjavajuće poruke iz drugih zemalja EU-a. Njemačka se bori s nedostatkom lijekova, sirupa za djecu, u Španjolskoj se danima čeka na prijem u bolnicu. Austrija i Danska apostrofirale su slične probleme, kao i Grčka. Iako nije u EU-u, u Velikoj Britaniji imali smo štrajk medicinskih sestara. Veliki su pritisci na bolničke sustave. Ono što je problem jest da Kina i Indija proizvode do 60 do 80 svjetskih aktivnih farmaceutskih sastojaka. I ono što se ovog trenutku događa jest da je tu postupna migracija i generičke proizvodnje u Aziji', kazala je.

'Naravno da možemo gledati proizvodnju lijekova i kao sigurnosno pitanje. Hrvatska je tu u prednosti i mislim da imamo veliku šansu da iskoristimo svoje potencijale kako bismo zapravo njih širili i možda vidjeli koje lijekove možemo učiniti dostupnijima, ili u kojem se smjeru može naša proizvodnja razvijati. U Europi su sustavi preopterećeni i nadležna tijela pokušavaju sustav učiniti protočnijim. U ožujku će se ići s prijedlogom revizije zakonodavstva u farmaceutskoj industriji i uključivat će i strože obveze opskrbe, rani alarm o nestašicama, ranije povlačenje te povećanu transparentnost zaliha. To su koraci koje moramo poduzimati s razine EU-a i pokazati dozu solidarnosti. Vidjet ćemo kako se pristupiti Europske ljekarne i sustava redistribucije, potrebna nam je i konkretna legislativa. Svi pacijenti u EU moraju imati dostupne lijekove, a Hrvatska je bila ovih dana dobar primjer', naglasila je, donosi HRT.