Razlozi za takvom odlukom utemeljeni su, pojasnio je Bernardić, u činjenici da se, počevši od 2013. godine i referenduma o ustavnoj definiciji braka, Republika Hrvatska susretala s nizom referendumskih inicijativa, od kojih su se neke ticale temeljnih sloboda i prava definiranih Ustavom, odnosno, išle su za time da se takve slobode i prava umanje, ograniče ili da se spriječi njihov daljnji napredak i razvoj.

'Tako je i danas, kada se susrećemo s najavom održavanja referenduma kojim se traži otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, odnosno ograničavanje prava zastupnika u Hrvatskom saboru izabranih od strane hrvatskih građana, pripadnika nacionalnih manjina. Pod okriljem navodne demokracije pokušava se diskriminirati i ograničiti Ustavom zajamčene slobode. Taj pomno isplanirani scenarij ima za cilj diskriminirati pojedine slabije skupine u društvu. Kad je riječ o Istanbulskoj konvenciji, očita je namjera radikalnih, nazadnjačkih snaga s desnog političkog spektra da se pokuša poništiti odluka kojom se izravno štite žene od obiteljskog nasilja, a žele se i obračunati s pripadnicima LGBTQ zajednice i onima koji su po rodnom opredjeljenju drugačiji', kazao je Bernardić, koji je apsurdnom ocijenio i inicijativu o promjeni izbornog zakonodavstva.

'Ta se inicijativa ne pokreće slučajno u ovom trenutku i to od iste organizacijske strukture. Želja im je ukinuti Ustavom zajamčena prava nacionalnih manjina. Obje inicijative vraćaju Hrvatsku unazad kad su u pitanju civilizacijski dometi i osobne slobode pojedinca. Pozivam građane da ne nasjedaju na trikove i spinove koji služe jedino da se prikriju stvarni razlozi ovih inicijativa i da ne daju potpis za nešto što bi Hrvatsku udaljilo od drugih modernih i naprednih zemalja Europske unije', rekao je Bernardić.

Imajući navedeno u vidu, kao i činjenicu da ustavni okvir, dodao je Bernardić, za provođenje referenduma nije uređen, potrebno je pristupiti promjeni Ustava, kako bi se reguliralo pitanje raspisivanja, provođenja i odlučivanja na referendumu u Republici Hrvatskoj, a pogotovo je, smatra predsjednik SDP-a, potrebno po uzoru na niz drugih država Europe, urediti koja pitanja mogu ili ne mogu biti predmet referendumskog odlučivanja.

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk naveo je kako obje inicijative iskorištavaju rupu koja je nastala promjenama Ustava RH 2010.

'SDP-ov prijedlog zaista se može nazvati „narod odlučuje“ jer želimo da se o promjenama Ustava i zakona odlučuje glasovanjem na referendumu s kvalificiranim brojem glasova koje je neka inicijativa dobila. Zbog toga, umjesto sadašnjeg „narod potpisuje“ modela, mi predlažemo da narod glasovima odlučuje. Pozivamo sve zastupnike u Hrvatskom saboru da ovaj tjedan potpišu i podrže našu inicijativu kako bi prijedlog za promjenom Ustava mogli uputiti u proceduru', kazao je Bauk.

Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin istaknuo je kako se prijedlog promjene Ustava tiče samo samo članka 87. Ustava Republike Hrvatske, koji razrađuje način na koji se u Republici Hrvatskoj provode referendumi.

'Naša promjena ide u tri smjera. Prvo je to da se jednoznačno definira pitanje broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma na temelju građanske inicijative. Tako bi se otklonile sumnje oko potrebnog broja, a referendum bi se mogao češće i efikasnije raspisivati. Predlažemo da se trenutačni potrebni broj potpisa smanji, tj. da on iznosi 200.000 potrebnih potpisa. Druga točka je jasno definirati pitanja, poput ograničavanja ili umanjivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, o kojima raspisivanje referenduma ne bi bilo dopušteno, pri čemu smo se ugledali na primjer Slovenije, koja ima jedan od bolje uređenih sustava referendumskog odlučivanja. Pitanja poput smanjivanja prava sloboda građana, poreznog sustava i proračuna, izvršavanja obveza iz međunarodnih ugovora, pitanja obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja o imenovanjima i izborima u Hrvatski sabor, ne bi se trebala naći na referendumu. Treća grupa promjena odnosi se na većine potrebne za donošenje odluka na referendumu. Predlažemo tri načina odlučivanja: Jedan je redovni, tj. da odluka bude na referendumu bude podržana s najmanje 25 posto birača, drugi je za tzv. organske zakone, odnosno za odluke koje se donose natpolovičnom većinom svih zastupnika u Saboru, kada bi bilo potrebno da glasovanjem građani podrže s najmanje 40 posto takvu odluku. Treći je promjena Ustava za koji bi bilo potrebno 50 posto plus jedan glas birača', kazao je Grbin.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić na press konferenciji je komentirao i najnovija saznanja oko Agrokora, rekavši kako se i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović treba javno izjasniti o tome je li protiv 'ovakvog javnog kršenja zakona i krađe u slučaju Agrokor.'

'Imenovani povjerenik Fabris Peruško daje si za pravo na najgrublji mogući način kršiti zakon koji su pisale interesne skupine za svoje potrebe i za vlastito bogaćenje pa tvrdi da nije potrebno formirati Stalno vjerovničko vijeće. To je samo još jedan dokaz o tome koliko je ova gramziva i bahata vlast spremna ići daleko samo da bi prikrila svoju nesposobnost, nerad i kriminal. To je klasičan HDZ-ov scenarij. Moram naglasiti da ako neće biti formirano Stalno vjerovničko vijeće, doći će do katastrofalnih posljedica za hrvatsko gospodarstvo. Ostane li ovo Privremeno vjerovničko vijeće, doći će do lavine reakcija vjerovnika koji će na koncu svoju zadovoljštinu zatražiti na sudu, tužeći državu. Štetu će na kraju platiti sami građani.' , poručio je.

Bernardić je osvrnuo na najnovije informacije prema kojima dosad izvučenih 500 milijuna kuna nije jedini iznos koji se dosad izvukao iz posrnulog koncerna, već da je to iznos puno veći. 'Visoki trgovački sud je naložio izvanrednom povjereniku da dostavi dokaze, tj. pismo o obvezi angažiranja sredstava grupe Borg, tj. o tome koliko je iznosila njihova provizija za ugovor o roll up kreditu. Sada mu i ja javno postavljam to pitanje. Javnost mora znati da 500 milijuna kuna nije jedini iznos koji se izvukao iz Agrokora. Ovdje je riječ o puno većoj svoti novca. Pitam se i zašto Peruško u roku od pet dana, na što ga je obvezao sud, nije dostavio prijedlog vjerovničkih skupina, koje su temelj za buduće Stalno vjerovničko vijeće. Osim što su se obogatili na Lex Agrokoru i što su pogodovali sami sebi, sada isti taj zakon i krše', zaključio je Bernardić.