Predsjednik Zoran Milanović donio je odluku da će se parlamentarni izbori održati u srijedu 17. travnja. Iako je bilo spekulacija o nedjeljama koje su ulazile u rokove propisane zakonom, predsjednik se odlučio na nešto sasvim drugo
Iako je uobičajeno da se izbori održavaju nedjeljom, predsjednik Zoran Milanović, u svom stilu, odlučio je da će oni biti održani usred tjedna, i to srijedu 17. travnja. Ranije se spekuliralo da bi, sukladno zakonskim rokovima, izbori mogli biti održani u nedjelju i to na datume - 21. i 28. travnja te 5. i 12. svibnja.
'Ovo nitko nije očekivao. U Hrvatskoj imamo ustavne i zakonske propise, ali imamo i neke ustavne prakse. Od doba predsjednika Stjepana Mesića imamo neku neformalnu praksu da nakon izbora predsjednik traži one famozne potpise podrške zastupnika i nakon toga dodjeljuje mandat mandataru za sastavljanje Vlade, ali to nije nigdje propisano. Isto tako nije nigdje propisano da glasamo nedjeljom, ali se to nekako tijekom godina podrazumijevalo. Ovo je atipično rješenje i možda nije najbolje da se prekidaju prakse koje smo ustalili i naviknuli se na njih', kaže nam komentator tportala i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos.
vezane vijesti
Odlukom o određivanju datuma izbora Milanović je tu srijedu 17. travnja proglasio neradnim danom. Raos nagađa koji bi mogli biti argumenti za odabir baš tog dana.
'Netko će reći da bi ta srijeda mogla povećati izlaznost, međutim možda ovaj datum čak više odgovara vladinoj većini jer su oni duže vrijeme u kampanji, imaju infrastrukturu i ne moraju razmišljati o ovim vrlo šarolikim koalicijama. Je li ovo pomoć predsjednika lijevoj oporbi, ne bih rekao da je to nužno tako. Ono što će vjerojatno biti predsjednikova argumentacija, što je već ranije spominjao, to je da je htio maksimalno odvojiti ovu kampanju za parlamentarne izbore od europskih izbora', kaže Raos.
'Generalno mi se čini da raniji datum više odgovara vladajućima. Možda je i logika ta da će biti veća izlaznost pa da će to ići na ruku oporbi jer ljudi neće otići nikamo za vikend. Ali i prije ove objave, u principu nema velikih razloga da taj datum drastično utječe na izborne šanse. Na kraju je glavna stvar koja nas sada interesira to kako će izgledati liste, tko će biti na kojoj listi i u kojoj izbornoj jedinici te hoćemo li za vrijeme kampanje vidjeti nešto zanimljivo u sučeljavanjima, u kojima nešto može prevagnuti na ovu ili onu stranu', smatra Raos.
Međutim proglašavanje srijede neradnim danom otvara i niz pitanja, upozorava Raos. 'Ta srijeda je sada neradni dan, a mi odnedavno imamo uvedenu puno strožu regulaciju rada nedjeljom i neradnim danima. Hoće li ta srijeda imati istu regulaciju rada kao i nedjelje što se tiče trgovačkih lanaca itd. ili neće - jer znamo, ovisno o tome koji je blagdan, da neke trgovine znaju biti otvorene iako je neki praznik usred tjedna. To napominjem jer zakon kaže da bi svaki poslodavac trebao omogućiti svojem zaposleniku da može otići glasati. Pitanje je u velikim gradovima - ako radite na drugom kraju grada i 15 kilometara dalje, hoćete li tu srijedu moći ići glasati', dodaje Raos.
Nije uvjeren da će izbor srijede nužno povećati izlaznost. 'Izlaznost će vjerojatno biti bolja nego 2020., kada je još bila epidemija korone. Nadam da će biti veća, ali ne očekujem neki drastičan porast', poručuje Raos.
