'Nemamo dovoljno mjesta za testiranja, pogotovo za službenike u ruralnim krajevima. Moram reći da je cijepljenost ili preboljenje od covida policijskih službenika od 72 do 74 posto', rekao je Jagić za HRT.

Na pitanje za slučaj u Trilju, kada su djelatnici došli na posao i nisu imali covid potvrde ni testove, kako se na to reagiralo, Jagić je rekao da se njima vodi evidencija da taj dan nisu došli na posao.

'Četiri dana nedolaska na posao vode se kao teža povreda radne discipline, a peti dan je po sili zakona otkaz, ali ne vjerujem da će se to događati zato što svi radnici imaju svijest i razum', istaknuo je Jagić te smatra da se sustav nije pripremio u mjeri u kojoj se trebao pripremiti.

Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnih sindikata zdravstva i socijalne skrbi, rekao je u emisiji Studio 4 kako su covid potvrde za djelatnike kod njih normalna rutina. Ono na čemu su oni inzistirali to je da testiranja idu na teret države, odnosno da ih radnici ne plaćaju.

'Nažalost, dogodilo se i u zdravstvu i u socijalnoj skrbi da su radnici koji se nisu htjeli testirati dobili otkaz', istaknuo je. Na pitanje koliko je tih ljudi, Topolnjak je rekao da ih je u socijalnoj skrbi četvero, a u zdravstvenom sustavu šestero. 'Zatražili smo od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti odluka Stožera vezanih uz testiranje i rečeno nam je da će odluka Ustavnog suda doći za dva tjedna', rekao je.

Na pitanje može li doći do organizacijskih problema zato što se djelatnici policije ne žele testirati, Jagić je rekao kako ne misli da se to može dogoditi.

'Građani se ne moraju osjećati ugroženima zato što mi i dalje radimo svoj posao kako treba', naglasio je Jagić. Što se tiče pregovora oko temeljnog kolektivnog ugovora, Jagić smatra da nije prošlo sve glatko. Bio je štrajk prosvjetara i ljudi iz zdravstvenog sustava.

'Uspjelo se dogovoriti o povećanju od 6,12 posto te je povećana plaća za državne službenike. To nije jednostavno prošlo', naglašava Jagić. 'Zbog socijalnog mira tražili smo da kolektivni ugovori traju četiri godine, kao do sada, a ne dvije', rekao je.

Na pitanje što će javne službe tražiti u pregovorima, Topolnjak je rekao kako se predugo čekalo da Ministarstvo rada odredi, pet mjeseci, tko će biti reprezentativni sindikat.

'Imali smo sastanak na kojem smo odlučili da ćemo se naći jednom tjedno online, a prema potrebi i češće. Ono što je sigurno, tražit ćemo povećanje osnovice i materijalnih troškova', rekao je Topolnjak i dodao kako bi Vlada trebala iznaći sredstva za javne i državne službe zato što one nose najveći teret u svemu ovome što nas je zadesilo.

U Sloveniji, napomeno je, ovih dana rastu plaće zdravstvenim radnicima od 16 do 28 posto te ne vidi razlog zašto to ne bi učinila i Vlada RH.

Jagić je rekao kako su ove službe one koje podnose najveći teret, a najlošije su plaćene. U pregovorima će se truditi da javne i državne službe budu bolje plaćene.

'U tri mjeseca trebamo se dogovoriti i mislim da će u pregovorima Vlada i sindikati biti dovoljno razumni', zaključio je Jagić.