JOVICA STANIŠIĆ

Šef srbijanskih špijuna bio glavni čovjek CIA-e

02.03.2009 u 13:19

Bionic
Reading

Bivši šef Državne sigurnosti Srbije Jovica Stanišić osam godina bio je glavni čovjek američke CIA-e u Beogradu koji je Haškom sudu, gdje se Stanišiću sudi, dostavio povjerljive dokaze o pomoći koju im je pružio, objavio je Los Angeles Times

BEOGRAD/LOS ANGELES - Stanišić se jedne noći 1992. u beogradskom parku sastao s djelatnikom CIA-e Williamom Lofgrenom i te noći su 'dva špijuna sklopila tajno partnerstvo za koje nitko nije saznao: Stanišić je osam godina bio glavni čovjek CIA-e u Beogradu', navedeno je u opširnom članku o djelovanju Stanišića tijekom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

Autor je naveo da su ga mnogi Stanišića smatrali mozgom režima 'zahvaljujući kojemu je svijet dobio zastrašujući novi termin etničko čišćenje'. Lofgrenu je trebala pomoć jer CIA nije znala što raditi s ratom u Jugoslaviji, a po izbijanju sukoba u BiH, očajnički je željela doći do obavještajnih podataka. Stanišić i Lofgern su na tajnim sastancima po brodovima i sigurnim kućama duž Save razmjenjivali detalje o funkcioniranju Miloševićevog režima.

Stanišić, kojemu se sudi u Haagu i koji bi mogao biti osuđen na doživotnu kaznu zatvora, pred sudom se pozvao na svoje američke saveznike. CIA je neočekivano dostavila sudu povjerljivi dokument u kojemu se navode Stanišićevi doprinosi i dokazi za pruženu pomoć, a dokument je i dalje zapečaćen, piše LA Times. Lofgren, koji je sada u mirovini, kazao je da je CIA sastavila dokument kako bi pokazala kako je 'ovaj navodno zli čovjek učinio mnoge dobre stvari, ali ne poriče optužbe protiv Stanišića'.

Haški sud razmotrit će dokument na zatvorenoj sjednici.

Stanišićeva obrana temelji se na nekoliko desetaka razgovora sa sadašnjim i bivšim dužnosnicima američkih i srpskih obavještajnih agencija, kao i dokumentima u koje je Times imao uvid. Među njima se nalaze službeni dosjei srpske obavještajne službe i izvještaji na sedam stranica o tom krvavom razdoblju, koje je Stanišić napisao u pritvoru.

Stanišića se predstavlja kao čovjeka koji je pokušao utjecati na Miloševića i intenzivno surađivao sa CIA-om kako bi zaustavio krizu. 'Institucionalizirao sam suradnju s američkim obavještajcima, usprkos tome što su odnosi između naše dvije zemlje bili veoma loši. Ta suradnja je u velikoj mjeri doprinijela smanjenju sukoba', napisao je Stanišić.

CIA nikada nije vidjela dokaze o Stanišićevoj umiješanosti u ratne zločine. Smatrali su ga ključnim saveznikom, koji je između ostalog predao dijagrame sklonište i drugih objekata koje su srpske kompanije izgradile u Iraku za vrijeme Sadama Huseina. Stanišić nikada nije uzeo novac od CIA-e, nije sudjelovao u njenim operacijama niti je činio išta što bi za njega bila bezočna izdaja svog šefa, piše američki list.

Nakon mnogobrojnih tajnih sastanaka, on je uvjerio Miloševića da mu odobri 'uspostavu kontakta' s CIA-om. U pismu dostavljenom Haškom sudu 2004. CIA piše da je Stanišić pokušao spriječiti neke od najeksplozivnijih događaja u Bosni. U proljeće 1993. na nagovor CIA-e izvršio je pritisak na Ratka Mladića da nakratko prekine granatiranje Sarajeva, piše list.

Stanišić je trenutno na liječenju u Beogradu, čekajući nastavak suđenja u Haagu.