Problemi u proizvodnji lijekova sve su očitiji u ljekarnama te se traže zamjenski antibiotici, lijekovi za hipertenziju, kolesterol, pa čak i za onkološke i psihičke bolesti. Građani se sada žale da nema Klavocina ni Maxitrola, a Pliva je najavila da se u svibnju očekuje nestašica Plivadona. Najgore tek slijedi, piše Jutarnji list
Iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kažu da su osigurani zamjenski lijekovi, no Jerko Jakšić, predsjednik Udruge proizvođača lijekova (HUP), upozorava da se najesen mogu očekivati intenzivni problemi.
'Kada imate antibiotik s cijenom ispod eura ili kada upalu pluća liječite s tom cijenom, jasno je da je proizvođačima to neisplativo', rekao je Jakšić za Jutarnji list, upozoravajući da neke bolesti bez te terapije mogu biti kobne za čovjeka.
vezane vijesti
'Primjerice, streptokok se kod djece jednostavno liječi, ali ako nema lijeka, znamo što se može dogoditi', kaže Jakšić.
On je početkom travnja upozorio da je na europskom tržištu nestalo 33 posto antibiotika i 40 posto onkoloških lijekova, kao i da prijete nestašice osnovnih lijekova. S domaćeg tržišta, prema njegovim riječima, u posljednjih pet godina povučeno je 1500 lijekova.
Čega nedostaje?
Tableta Klavocina neće biti do kraja rujna, a Klavocina bid do 17. svibnja, piše Jutarnji list. U ljekarnama, između ostalog, trenutno nema otopine Gentamicina, Atozeta i Torvasa za kolesterol, šumećih tableta Lupocet 1000, antibiotika Cilofox 500, otopine za infuziju Intratect 50 g/l, antibiotika Augumentin, Seroxata za depresiju i cjepiva protiv meningokoka Bexsero suspenzija.
Istaknuo je ključnu ulogu generičkih lijekova za održivost zdravstvenog sustava, jer oni predstavljaju čak 60 posto terapija.
Neke kemijske supstance, poput lijeka za snižavanje kolesterola, nemaju više europske nositelje odobrenja, a nedostaje i dobavljača. Hrvatska je osim toga na začelju kolone u nabavi djelatnih tvari - jer je kao malo tržište bez značajnije pregovaračke moći.
Iako su generički lijekovi ključni za održivost zdravstvenog sustava, njihov udo u zdravstvenom proračunu čini svega četiri posto, ističu domaći proizvođači.
Nepovoljna situacija u Europi već je uzrokovala drastično smanjenu konkurenciju za neke lijekove, odnosno molekule. U razdoblju od deset godina, primjerice, u Poljskoj je s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11, a u Francuskoj 10.
HUP traži da se hitno poduzmu mjere kako bi se uspostavila dugoročna stabilnost sustava te predlaže da se provede automatska indeksacija, odnosno usklađivanje cijene lijeka s inflacijom, kao i da se uvaži generička/bioslična terapija kao ključna.
