Dobronić kaže da je problem nedostatak komunikacije između Vlade, Ministarstva i Sabora.

'Među samim sucima nedostaje volje. Ono što nedostaje je neka sinergija, odnosno, koordinacija između sudova, Ministarstva, Vlade i samog Sabora kao parlamenta koji donosi zakone. Mislim da ako bi se to uspjelo poboljšati, da bismo onda u tom slučaju relativno brzo mogli krenuti nabolje. Tako da nam je to jedan glavni nedostatak, nedostatak prave komunikacije', objasnio je Dobronić za HRT.

Kaže da je za pravi napredak važna suradnja između zakonodavne i sudbene vlasti. Na pitanje što bi trebalo promijeniti, kaže da se sudovima trebaju stvoriti osnovni uvjeti za rad.

'Neki sudovi nemaju uvjete za rad, primjer Zagreba. Situacija sa zgradama je veoma loša, a to utječe na rad sudova. Ako sudac ne može raditi, ako nema zapisničara, ako se mora baviti pitanjima preseljavanja, to nisu normalni uvjeti za rad. Ovaj posao zahtjeva koncentraciju', dodao je.

Kaže da se možda predodžba o pravosuđu formira zbog toga kako je prikazano u medijima.

'Uglavnom kazneni predmeti ne završe onako kako je javnost zamišljala, ali ja mislim da će se to promijeniti, Ipak, postoji i nemali broj presuda s kojima su građani zadovoljni. Tako da baš ne bi rekao do kraja da je baš tako loše. Sigurno, možda problem je kod nas što nemamo neki standardizirani nivo, tu smo možda slabi', objasnio je.

Na pitanje može li se riješiti neujednačenosti sudske praske, kada različiti suci istim kaznenim predmetima donose različite odluke, odgovara da će se truditi.

Neki govore da osnivanje Visokog kaznenog suda je i sam Vrhovni sud, a i Visoki kazneni onemogućen da ujednačava sudsku praksu Općinskih sudova na prvom stupnju, nego ona ostaje i može biti različita na razinama županije. To je taj primjer gdje treba suradnja zakonodavne i sudbene vlasti da bi došlo do rješenja.

Na pitanje kada se može doći od razumnih rokova za rješenje slučajeva, kaže da je bi sudovi rješavali probleme, ali da je važno da se sistemski počnu uklanjati uzroci koji dovode do toga da se svake godine dođe novih predmeta.

'To su brojni sistemski razlozi, od kojih na broje može uzrokovati i sama Vlada. Puno toga ima što se može s jednom ili dvije dobre odluke spriječiti, razna javna tijela i poduzeća da se bespotrebno parniče. I tek onda kada se bitno smanji broj predmeta, tek onda će biti da se problemi ne ponavljaju', rekao je.

Rok bi, kaže u svakom stupnju bi predmete trebao završiti u godinu dana te da oko toga nema nikakvog spora.

'Ne događa se jer je to gotovo nemoguće. Svake godine sudovi su zatrpani, uvijek iznova s milijun ili više predmeta', kazao je Dobronić.