Već na početku sjednice stanku je zatražio SDP-ov Peđa Grbin. 'Opet se događa ista situacija, da rasprave o izvješćima izuzetno važnih tijela na dnevni red Sabora dolaze kad oporba za njih prikupi potpise. To je neprihvatljivo', poručio je Grbin.

'Mislim da ne postoji osoba u Hrvatskoj koja misli da je stanje u pravosuđu u Hrvatskoj idealno. Još sam i blag', dodao je.

'Žalosno je da oporba mora prikupljati potpise kako bi ovako važne točke stavila na raspravu. Vidimo koliko problema imamo u sudstvu i pravosuđu', poručio je Mostov Nikola Grmoja. Spomenuo je pitanje franka. 'Vrhovni sud je donio odluku koja ne ide u korist građana. Ova vladajuća većina je dala mišljenje Sudu EU-a da su se oni koji su konvertirali kredite odrekli obeštećenja', poručio je Grmoja.

Stanku je zatražila i Sandra Benčić iz Možemo. 'Iz izvještaja se vidi da postoje sustavno zanemarivanje i podkapacitiranje sudstva. Ne mogu nego reći da se radi o sustavnom i namjernom podkapacitiranju sustava pravosuđa od strane HDZ-ove vlasti da bi hobotnica mogla opstati', poručila je Benčić.

Vesna Nađ iz Socijaldemokrata također je zatražila stanku, a predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću poručila je da je poput Don Quijotea. 'Sudovi sude u špajzlama', opisala je stanje u pravosuđu. Zapitala je i tko će u budućnosti suditi. 'Nepalci? Ne mogu Nepalci biti suci jer nisu hrvatski državljani', kazala je.

'Danas imamo oko 200 točaka na dnevnom redu, svaka je jednako važna. Neke imaju interes javnosti, a oporba bira one gdje može dobiti političke bodove. Što je s aferom Indeks, što je s aferom Vrtovi sunca? Jeste li sankcionirali kojeg suca, što ste napravili', upitao je Dobronića Hrvoje Zekanović.

Nakon zahtjeva za stanku izvještaj je podnio Radovan Dobronić. 'Mi smo u 2023., pa nemojmo zaboraviti da je 2020. bila epidemija covida koja je utjecala na rad sudstva. Do 2019. su rješavali malo više od prijava, a ovih godina nešto manje. To je zbog covida, a nakon toga bilo je problema s organizacijom je su sudnice tako male da se nije mogao poštivati razmak. U pravilu, broj sudaca se postupno skoro svake godine smanjuje. Što se tiče dobne strukture sudaca, niti jedan sudac nije mlađi od 30 godina, ali to je posljedica svega što neka osoba mora proći da bi se kvalificirala za suca', kazao je predsjednik Vrhovnog suda.

'Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje. No kontinuirano se zatrpava predmetima. Dijelom je to sistemske naravi - ako imate probleme s CHF kreditima, to je najmanje 100.000 predmeta pred općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znatno bolja. No puno je različitih uzroka sistemske prirode', kazao je Dobronić.

'Što se tiče brzine rješavanja, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak i tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija, sustav po kojem se žalbe raspodjeljuju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo', rekao je šef Vrhovnog suda.

'Situacija škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim, tako i trgovačkim', dodao je, kazavši da je to i zbog postupaka vezanih uz švicarski franak.

'Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema i tamo su razlozi dijelom povijesni jer dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je taj da na vrijeme nisu dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata, što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja', kazao je Dobronić.

'Smanjuje se broj starih predmeta. Išlo bi i bolje kada bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije. Broj starih predmeta će se smanjivati. To je jedna od stvari koja je najlošija, ali i najvažnija', poručio je.

Govoreći o stanju na samom Vrhovnom sudu, Dobronić je rekao da je i taj sud bio zatrpan predmetima, no da se sada broj smanjio. 'U razdoblju otkad sam imenovan uspjeli smo deset sudaca prebaciti na Vrhovni sud. Pokazali su se kao jako dobri. 12.000 neriješenih predmeta smanjili smo na šest ili sedam', rekao je.

'Zanima nas vaš stav o izmjenama Zakona o kaznenom postupku i kako je moguće da sudac ne napravi minimalnu provjeru oko posvojenja', upitao je Grmoja šefa Vrhovnog suda.

'Rekao sam - sigurno nije dobro da cure informacije i nije normalno da novinari budu prisutni kada policija nekog privodi u subotu ujutro. To je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi. Međutim tu se radi o tome da samo zbog tog problema treba mijenjati ZKP. Treba provjeriti praksu i zaoštriti disciplinu. A eventualno, ako se onda utvrdi da ipak treba mijenjati nešto, onda se zakon ne treba mijenjati samo zbog toga što su to temeljni zakoni', poručio je Dobronić.

'Što se tiče Zambije, domaća posvojenja nisu nadležna od suda, nego je to upravni postupak. Cijela zavrzlama nastaje kod toga što, kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haške konvencije, o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. U Kongu o tome odlučuje sud za djecu i onda, da bi to bilo u redu, mora odluku odobriti i hrvatski sud', poručio je Dobronić.

'Iza toga slijedi pravna praznina, u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenja o priznanju dodatno provjeri jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Što se tiče provjere, to je složena situacija. Redovni put bi bio da se ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. No djeluju uvjerljivo, imaju klauzule pravomoćnosti. Ne može se reći da je to što su sudovi radili do kraja provedeno lege artis, ali ne može im se do kraja ni zamjeriti. Vidjet ćemo što će od svega toga biti, pitanje je hoćemo li ikad uspjeti otkriti pravu istinu', poručio je.

Što se tiče posvojenja iz Konga, Dobronić je kazao da postoji odluka da se ona ne odobravaju nakon 2016., ali da postoje i odluke sudova, njih više od 100, koji su i nakon te godine odobravali posvojenja. 'Sudovi i vlada su u sukobu jer vlada odbija izdati izlazne dozvole čak i za onu djecu za koju su to njihovi sudovi odobrili', kazao je Dobronić.

Zekanović je ponovio svoje pitanje o konkretnim predmetima. 'Snosite li odgovornost za zastaru u aferi Index i Vrtovi sunca i ako ne snosite, zašto ne snosite? Što ste napravili da sankcionirate suce koji su odgovorni za zastaru', upitao je, na što mu je Dobronić poručio da ne smije govoriti o konkretnim predmetima.

Grbin je pak upitao u kojem roku možemo očekivati sjednicu i donošenje odluke u aferi Franak, na što mu je šef Vrhovnog suda kazao: 'Bez obzira što to pogađa 50 do 60 tisuća ljudi koji su konvertirali, to predstavlja proces odlučivanja, pa ne mogu i ne smijem odgovoriti.'

HDZ-ov Krunoslav Katičić upitao je Dobronića koji je njegov stav prema presumpciji nevinosti. 'Rekao sam, to što novinari doznaju kada će netko biti priveden u subotu ujutro, to vrijeđa dostojanstvo tih ljudi. Za sve koji su pod istragama vrijedi presumpcija nevinosti. Nije problem objava samih informacija, nego način na koji se to prikazuje. Tu bi mediji trebali biti puno profesionalniji', smatra Dobronić. 'Ako im netko pokloni informaciju, njihovo je pravo da to objave, samo moraju to raditi da se ne prejudicira krivnja i ne prikazuje tu osobu kao unaprijed osuđenu. To je sad glavni problem', kazao je Dobronić.

Bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković upitao je Dobronića ima li osjećaj da postoji sustavna namjera blokiranja pravosuđa.

'Ovo stanje nije odgovornost samo ove Vlade i ministra, to je rezultat 30-godišnjeg zanemarivanja pitanja uređenja sudskih zgrada i sad je to došlo do kraja. Ubrzalo se potresima. Dosta se radi, uglavnom uz pomoć Svjetske banke. Unatoč svim naporima, to jednostavno nije dovoljno. Mora biti više i sistematičnije. Radi se dosta, ali bez koncepcije. Treba nam graditeljski standard kako sudovi trebaju izgledati, koji su to minimalni uvjeti da bi se nešto moglo zvati sudnicom. Sve sam rekao na podlozi činjenica. Pozvao sam sve predsjednike općinskih i trgovačkih sudova da čujem izvještaje o situaciji sa zgradama, zapisničarima/namještenicima i informatizacijom. Unatoč svim naporima, Općinski sud u Zagrebu se uređuje, ali nije gotovo. Isto je u Rijeci, u Splitu je pri kraju. Koliko nema sustavnosti u tome, vidi se na primjeru zgrade suda u Zlataru, koji je trebao biti županijski sud, da bi to bilo ukinuto i sad je ostao samo općinski sud. Iz temelja se mora promijeniti poimanje kako sud treba izgledati', kazao je predsjednik Vrhovnog suda.

SDP-ov Arsen Bauk spomenuo je da je prilikom imenovanja Dobronića 80 posto Vrhovnog suda bilo protiv njega. 'Vlada li u Vrhovnom sudu i dalje toliko nepovjerenje prema vama ili su još svi ukopani u svojim rovovima? Je l' se Kartaga popravila ili je treba razoriti', upitao je Bauk.

'Meni je prilično jasno zašto su suci bili protiv mog dolaska, oni su a priori bili za to da im dođe sudac sa suda prvog stupnja, to je bilo apriorno nepovjerenje. Čini mi se da je ono nestalo nakon određenog vremena. Nisu znali kakav sam i mislim da su sada vidjeli da nema razloga za to. Mislim da je prilično normalna situacija, ne mogu reći za sve, ali mislim da kod većine nema nepovjerenja', odgovorio je Dobronić.