Čelnik zagrebačkog HNS-a Željko Uhlir upozorio je na loše stanje gradske infrastrukture i mostova, a ustraje na amandmanu da i Zagrepčani budu u cijelosti oslobođeni plaćanja participacije u obnovi nakon potresa
Uhlir je na konferenciji za novinare kod zagrebačkog Mosta slobode skrenuo pozornost svima koji voze preko mostova da se zapitaju radi li Grad na njihovu održavanju ako su im, upozorio je, ključni elementi istrulili i zahrđali.
"Koliko je sigurno kada se svaki dan vozimo preko mostova i može li neko sljedeće veće opterećenje, poput potresa, napraviti strahote koje ne želimo", upitao je.
Napomenuo je da je Most slobode nedavno obnavljan, ali samo s površinske, gornje strane, odnosno ono što prolaznici vide, dok se ostalo raspada i propada. Most je izgrađen 1959., a Uhlir upozorava da do sada nikada nije bio temeljito obnovljen i pregledan.
Podsjetio je kako je inspekcija još 2016. Gradu Zagrebu naložila da hitno i bez odlaganja pristupi izvanrednim sanacijama čelične konstrukcije mosta koja propada od hrđe.
Neki novi potres može biti sudbonosan za Most slobode
"Stanje nikako nije dobro jer u jednom trenutku, a ne znamo kada, on može otkazati. Je li potres koji je prošao napravio još veće štete ili će možda neki sljedeći biti sudbonosan za ovaj most, možemo samo pretpostavljati", upitao je.
Uhlir je istaknuo da su svi zagrebački mostovi u problemima, poput Jadranskog mosta kod rotora za kojeg kaže da je u još gorem stanju. Riječ je o betonskom mostu na kojem su 2017., tvrdi, utvrđene opasne štete na betonskoj konstrukciji koje treba hitno sanirati.
Ministarstvo graditeljstva uspjelo je, kaže, pritisnuti gradsku upravu da se pokrene, međutim, dodaje, sve je to slabo i premalo jer još uvijek nedostaju zakonske obaveze, plan i program održavanja mostova i gradske infrastrukture.
"Dovesti gradsku imovinu, infrastrukturu, mostove koji su jako osjetljive građevine, u takvo stanje da počnu otpadati dijelovi s njih, to je neoprostivo. Nemam riječi za tako nešto", poručio je Uhlir.
Dugogodišnju nebrigu gradskih vlasti vidi i u kratkoročnim akcijama vezano za naselje u Klari za stanovnike potresom pogođenog gradskog centra, za koje ističe kako su tamo nužna brza rješenja poput mobilnih kuća, a ne da se gradi godinu dana.
Gradsku upravu hitno mijenjati
"Opet bez ideje, plana i svrhe. Vjerojatno se nekome želi pogodovati. Građanima sigurno ne. Imamo niz takvih primjera u gradu. Što god da taknemo u Zagrebu ne valja i hitno treba poduzimati mjere da se ta gradska uprava promijeni", ocijenio je.
Nebrigom gradonačelnika Milana Bandića za sugrađane vidi i u financiranju obnove nakon potresa jer će samo oni, ističe, u obnovi svojih domova morati participirati s 20 posto, iako sve druge skupe izdatke uplaćuju u gradski proračun.
"Gradska uprava i gradonačelnik nisu se sjetili da bi išta pokušali poduzeti po tom pitanju, zaštitili svoje građane i izjednačili ih po pravima sa svim drugim građanima u Hrvatskoj", poručio je Uhlir.
U obnovi Zagreba 80 posto neka financira država, a 20 posto grad
Stoga je HNS preko svog saborskog zastupnika Predraga Štromara podnio amandman na izmjene Zakona o obnovi "kako se Zagrepčani ne bi diskriminirali".
Prema amandmanu, na potpomognutim područjima država bi financirala obnovu 100 posto, a na ostalima, među kojima je i Zagreb, 80 posto država, a 20 posto lokalne jedinice.
Upitan koliko je ozbiljna ta inicijativa s obzirom na to da je HNS dio vladajuće većine i ima jednu ruku u Saboru, Uhlir je odgovorio da je taj amandman racionalan, logičan i pravedan te da će HNS razgovarati s partnerima u Vladi.