Trenutno se pročešljavaju papiri potrebni za obnovu i traže informatička rješenja kojima bi se omogućilo digitalno provođenje postupka, što znači da bi veći dio potrebnih dokumenata digitalnim putem prikupljala državna administracija, a ne vlasnici oštećenih objekata.

Još nema odgovora do koje će se mjere sve pojednostaviti, no teško da će proces, barem u prvoj fazi, ići tako da građani podnesu zahtjev te uz ime, prezime i adresu prilože svoj OIB, a da svu daljnju dokumentaciju pribave državni službenici koji će obrađivati zahtjeve.

"Ovaj tjedan smo si dali zadatak da još jednom prođemo dokumentaciju potrebnu za obnovu kako bismo vidjeli što možemo pojednostaviti. Budući da se mijenja zakon, još ćemo dodatno sve pročistiti", kaže Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba i okolice Damir Vanđelić kaže da su u Ministarstvu graditeljstva svjesni da je građanima teško prikupiti svu dokumentaciju potrebnu za obnovu. Svjesni smo toga i u Fondu i čini se napor da se sve ubrza, nađu informatička rješenja da sve postane funkcionalno i brže kaže Vanđelić.

Da se radi na informatičkom rješenju koje bi građene oslobodilo od obilaženja šaltera i prikupljanja papira, rekao je i Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

Iz razgovora s nekoliko osoba zaduženih za proces obnove proizlazi kako u državnom aparatu koji treba iznijeti obnovu postoje dvije struje. Jedna struja, za koju bi se moglo reći da stoji iza postojećih obrazaca i potrebnih dokumenata koje građani trebaju prilagati, od povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga, MUP-ove potvrde o prebivalištu i boravištu i građevinskih dozvola do potvrda o invalidnini, potvrda da je osoba korisnik socijalne naknade, izvoda iz matične knjige vjenčanih i drugih, ne bi ništa mijenjala.

Druga struja, koja je malobrojnija, snažno se zalaze za digitalizaciju cijelog procesa. Nju zabrinjava podatak da je Fond za obnovu Zagreba i okolice do sada odobrio samo 29 zahtjeva za isplatu sredstava, a tisuće su zahtjeva u obradi.

Ta struja traži da se digitalno povežu s gruntovnicom, Poreznom upravom, MUP-om, maticama, HZMO-om i drugim državnim tijelima te da na temelju OIB-a podnositelja zahtjeva sami uđu u baze podataka i izvade dokumente koji su im potrebni, donosi Jutarnji list.