I prije formalne rasprave o izmjenama zakona o obnovi od potresa koje je predložila Vlada, dio oporbenih saborskih klubova u srijedu je kritizirao te izmjene tvrdeći da su kontradiktorne te izražavajući bojazan da će ostati samo mrtvo slovo na papiru. SDP-ov Peđa Grbin kaže kako još nema jasnog odgovora kako će se osigurati da sve sredine stradale u razornom potresu budu tretirane na isti način ako se radi o nerazvijenim krajevima.

'Jasno recite kako ćete osigurati da građani Siska budu tretirani na isti način kao oni iz Petrinje i Gline', pozvao je premijera.

Video: Patrik Macek/PIXSELL

Poručuje i kako se potpomognuta područja ne smiju diskriminirati temeljem uzroka svoje nerazvijenosti. To je potpuno neprimjereno, a vi ste sa Donjom Stubicom to napravili, spočitnuo je HDZ-ovu Branku Bačiću koji je pak kazao da postoje potpomognuta područja koja nisu ista.

“Nije isto biti potpomognuto područje U Novom Glinskom Selu i Donjoj Stubici, uz svo uvažavanje ove posljednje, prostori koji su prošli kroz Domovinski rat, nisu isti“, rekao je Bačić i proučio da država i Sabor prema tom prostoru trebaju imati poseban senzibilitet.

„Vlada je to ovim zakonom pokazala“, rekao je Bačić i naglasio da saborska većina ostaje otvorena da u raspravi sasluša sve prijedloge.

Dalija Orešković (Centar) pak kaže da se nakon 10 mjeseci od potresa u Zagrebu dobro vidi da je zakon o njegovoj obnovi „jedna od najvećih obmana“. Ne radi se o tome da ćemo stvoriti nejednakost među krajevima, stvorit ćemo je između građana, kaže Orešković pitajući se ne radi li se predloženim zakonom pravna osnova za dodatnu pljačku.

Krešo Beljak (HSS) ističe da ljude stradale u potresu ne zanimaju politička prepucavanja, nego da se njihovi problemi riješe čim prije. U klubu ćemo vidjeti postoje li manjkavosti u zakonu i zamoliti one koji odlučuju da puste ego, da se napravi sve moguće da se pomogne ljudima, rekao je Beljak.

Marijan Pavliček (HS) poziva da se učini sve da predloženi zakon ne bude mrtvo slovo na papiru, kao što je i zakon o obnovi Zagreba. U Zagrebu se nije obnovilo apsolutno ništa, istaknuo je i upozorio da je važno što hitnije obnoviti razrušene domove, jer se u suprotnom ljudi neće vratiti. „Ako se neće moći vratiti unutar godine dana, petina ih se neće vratiti“, upozorio je.

Tomislav Tomašević (ZLB) navodi da zakon ima dosta kontradikcija, da nisu baš posve jasni kriteriji zašto je primjerice proglašena katastrofa nakon potresa na Banovini, i ne nakon onoga u Zagrebu.

Marija Selak Raspudić (Most) premijera pita poznaje li Hrvatsku i zna li koje su lokalne jedinice potpomognuta područja? „Da znate, znali biste da je u 4. kategoriji s Petrinjom i Donja Stubica, koja je katastrofalno stradala u prethodnom potresu, po ovom zakonu Gornja Stubica će se financirati sa samo 80 posto, a Petrinja sa sto posto“, predbacila je premijeru i ustvrdila da Vlada predloženim zakonom diskriminirate potpomognuta područja koja se nalaze u istoj kategoriji.

'Ovim zakonom diskiminirate područja koja se nalaze u istoj kategoriji', rekla je Selak Raspudić, a prenosi Jutarnji list.

Zastupnici je prvo odgovorio HDZ-ov Branko Bačić rekavši da ne mogu sva potpomognuta područja biti ista pa tako niti Donja Stubica i Petrinja.

'I onima u Donjoj Stubici koji to nisu u mogućnosti Vlada će sufinancirati obnovu', rekao je Bačić.

Na početku svog izlaganja, Plenković je također odgovorio Selak Raspudić.

'Možda ste se zabunili pa ste mislili na Gornju, a rekli ste Donju. Ja sam tamo bio nakon potresa tako da mi je u cijelosti jasno o čemu se radi. Što se tiče indeksa razvijenosti znamo tko je gdje i koliko je tko razvijen. Tu vam je od područnih jedinica Sisačko-moslavačka županija u skupini koja je ispodprosječno rangirana jedinica lokalne i područne samouprave. samo je Sisak iz ove županije u šestoj skupini, a o tome ćemo malo kasnije', rekao je Plenković.

Predstavljajući izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, premijer je istaknuo kako će Vlada učiniti sve da pomogne ljudima te da je otvorena za konsenzus kako bi rješenje bilo dugoročno i održivo.

„Zakon je išao u nekoliko pravaca, s obzirom na razmjer štete i ekonomsko i socijalno stanje išli smo na to da izađemo više u susret nego što smo predvidjeli za prvi potres te da angažiramo Središnji državni ured za stambenu obnovu i zbrinjavanje koji po tom 100 postotnom modelu rješava pitanje obnove i stambenog zbrinjavanja na potpomognutom području", kazao je Plenković predstavljajući zakonske izmjene kojim se primjera proširuje na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.

„Vlada je spremna učiniti sve da pomogne ljudima”, istaknuo je Plenković.

Izmjenama zakona stanovnicima na potpomognutom području obnova će se financirati u 100-postotnom iznosu, a ostalima po modelu 60-20-20.

Pojasnio je da po predviđeno modelu 60-20-20, 60 posto daje država, 20 posto županija, a ako ne može županija predviđeno je da daje država, a da 20 posto treba uplatiti vlasnik, no ako ne može opet će uplatiti država uz upis založnog prava.

„Nitko ne mora participirati odmah ništa. To je bitan detalj”, naglasio je Plenković i pozvao zastupnike da se pokuša naći konsenzus koji će biti pravičan te dugoročno i održivo rješenje.

Poručio je i kako je ovo prilika za ozbiljnu obnovu i revitalizaciju tog dijela Hrvatske koji spada mahom u potpomognuto područje.

Kazao je da su štete od potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju goleme iako još nema cjelovite slike te da su najviše stradale obiteljske kuće.

U Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljeno je 36.617 zgrada za pregled, a pregledano ih je 20.370 od kojih je 2575 neupotrebljivo, a 4212 privremeno neupotrebljivo te da je u Karlovačkoj županiji prijavljeno 804 zgrade, iznio je brojke.

Ponovio je da je sustav odmah reagirao u pomoći građanima podsjetivši na sve poduzete hitne mjere i zahvalivši još jednom svima koji su došli pomagati na pogođena područja, a izrazio je i sućut obiteljima poginulih u potresu.

Izvijestio je i da je donatorskim akcijama prikupljeno 77 milijuna kuna, a na računu Crvenog križa preko 40 milijuna kuna.

„Cilj Vlade je da omogućimo povratak u normalan život što prije, a s obzirom na karakteristike tog kraja to podrazumijeva i revitalizaciju gospodarstva”, zaključio je.

Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Darko Horvat kazao je da će Hrvatska na potpomognutim područjima u cijelosti financirati obnovu nekretnine u kojoj stanuju vlasnici, a da će se sredstva osigurati u državnom proračunu, iz Fonda solidarnosti, zajma Svjetske banke i drugih izvora.

Pravila Zakona, dodao je, primjenjivati će se i na područja koja bi kasnije mogla bila pogođena potresom, a nisu navedena u njemu.

Selak Rasupdić uzvratila je Plenkoviću tražeći povredu poslovnika i navodeći kako je on izrekao neistinu.'Eksplicitno sam rekla za financiranje Gornja Stubica. Oprostit ću vam jer ne znate da postoji Donja i Gornja Stubica. Meritum je kako možete diskriminirati potpomognuta područja', rekla je Selak Raspudić, nakon čega joj je predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrekao opomenu.

'Zamolit ću vas da građanima objasnite diskriminaciju između Gornje Stubice i Petrinje. Da vam je stalo do područja koja su stradala u Domovinskom ratu onda ona ne bi bila potpomognuta područja ili bi to odavno trebala biti', rekla je Selak Raspudić, na što joj je odgovorio Plenković.

'Za razliku od vas, Vlada ima prijedlog, vi nemate ništa, čitate li ili ne. Imate floskule koje plasirate sve ovo vrijeme, pune patetike, demagogije, najnižeg populizma. Vlada je kod prvog potresa napravila kvalitetan Zakon. Ovo je potres koji je jači i rekao sam da moramo naći rješenje gdje neće biti diskriminacije. Ako imate mađioničarski način da to riješite onda predložite. Od vas čujem samo lamentiranje bez imalo supstance', rekao je premijer, nakon čega je Selak Raspudić zatražila od Jandrokovića povredu poslovnika tvrdeći da ju je premijer omalovažavao, no on joj je dao drugu opomenu zbog, kako je rekao, kontinuiranog kršenja poslovnika.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) predložio je konsenzus, do kojega bi se došlo ili kroz saborsku raspravu ili prihvaćanjem amandmana.'Što se tiče novog razvrstavanja područja lokalne samouprave to možemo napraviti ako se promijeni kriterij. Postoji inicijativa Ministarstva regionalnog razvoja da se to revidira jer se stvari mijenjaju. Konsenzus. U Zakonu imam isti pristup kao što sam imao u srpnju, da se dođe do rješenja iza kojega bi stali svi. Da li će to biti amandman vlade, pozicije, opozicije, to mi je manje bitno. I mi bi vas podržali da je obrnuta situacija ovdje', odgovorio je Plenković.

Za riječ se javio i Mostov Nikola Grmoja.

'Nemojmo se lagati. Nećemo se voditi kriterijem potpomognutog područja nego ćemo zato, zbog svih razloga koje je naveo kolega Bačić, pomoći Banovini i Sisak obnoviti sa sto posto. Ne samo onima koji su socijalno ugroženi nego svima. Imamo sastanak opozicije u 15 sati i to ćemo tražiti od vas', rekao je Grmoja.

Opomenu je zaradio njegov stranački kolega Miro Bulj koji je tražio povredu poslovnika i rekao da su članovi njegova saborskog kluba davali prijedloge koje je HDZ odbijao. Jandroković je rekao da je to replika, a ne povreda poslovnika, te mu je dao opomenu.

SDP-ova Romana Nikolić pitala je premijera hoće li itko snositi odgovornost zbog nekvalitetne obnove, odnosno neizvođenja tzv. vertikalnih serklaža.

'Podsjetit ću na medijsku hajku koja je trebala ostaviti dojam da su sve kuće porušene u potresu spadale pod obnovu', odgovorio joj je premijer - kazao je premijer i dodao kako je crvenu naljepnicu dobilo samo 65 kuća iz obnove te da taj podatak iznosi kako bi prestala hajka.

'Nema nedodirljivih, ako je netko odgovoran, odgovarat će', naglasio je Plenković.

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš istaknula je ulogu građana koji su se sami organizirali te kako neki sami planiraju obnoviti svoje nekretnine.

'Nakon potresa koji je zadesio područje Banije, koji bi uskoro mogao postati kontejner land, građani su se organizirali ii pomogli su. Građani sami obnavljaju svoje nekretnine. Imate donatore koji kažu da neće čekati državu i da će napraviti kuće i donirati pet kuća. Da li dogovarate da to ne bude bez kontrole', pitala je Plenkovića.

'Vi ste prvak obnove u Gunji iza koje nije ostalo problema. To je u smislu vaših komentara bitan detalj. Što se tiče Grada Zagreba i dokumentacije, nisam primijetio da je to posao koji se radi bez dokumenata, pravnog okvira koji je održiv. Ministar Horvat je završio zajednička pravila za natječaj koji će se raspisati za kulturnu baštinu, zdravstvene ustanove i obrazovne ustanove, da Grad Zagreb treba napraviti isto za infrastrukturu i promet. Što se tiče kontejner landa to je neprimjeren komentar', odgovorio je premijer.

Zbog spominjanja obnove Gunje, za koju je ona bila odgovorna kao ministrica graditeljstva u Vladi Zorana Milanovića, reagirala je Mrak Taritaš tražeći povredu poslovnika, no Jandroković je i njoj dao opomenu s obrazloženjem da nije bila riječ o povredi poslovnika.

Video: Patrik Macek/PIXSELL

Tomislav Tomašević je kritizirao mogućnost uvođenja arbitrarnih kriterija.

'Sve što uvodi arbitrarne kriterije to nije dobro. Sami ste rekli da ne postoje jasni kriteriji kada se proglašava katastrofa za neko područje a to znači 100 posto financiranje od države. Slažem se s vama da treba financirati zgrade javne namjene, ali ne preraspodjelom i to treba jasno upisati u Zakon za pomognuta područja da sto posto to financira država, kako bi se izbjeglo po stranačkom ključu da se za neke gradove daje, za druge ne. Kada govorite o dokumentaciji o Zakonu u obnovi Zagreba. Zašto građani trebaju ići po šalterima državne uprave i to im država naplaćuje tu dokumentaciju, zašto to toliko traje', rekao je Tomašević.

'Ja ne znam imate li priviđenja. Koji stranački ključ? Ne razumijem, to je nalik na jučerašnje vaše pitanje. Mislite li stvarno da netko je neuračunljiv, pa da bi na potres 6,2 primjenjivao imaginarni stranački ključ? Što se zbiva na tim vašim internim sastancima, ja bih volio biti krtica na sastanku 'Možemo' da vidim tko je taj koji govori da postoji stranački ključ nakon potresa 6,2. Ne mogu to shvatiti. Što mislite da bi HDZ dobio time? Objasnite mi to. Ako objasnite, reći ću da ste u pravu, ali mislim da niste', odgovorio je Plenković.

Dalija Orešković pitala je premijera hoće li svi građani imati pravo na stambeno zbrinjavanje kakvo je imao sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

'Nevjerojatno je da desetljećima uživa državne nekretnine a da vaša stranka to zna i o tome šuti', rekla je Orešković.

'Kako znate da to znam?', pitao je Plenković, na što mu je Orešković odgovorila: 'Imate fantastično istančane radare', zbog čega je i ona dobila opomenu od Jandrokovića.