Šefčovič je umjesto predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je u samoizolaciji sudjelovao u raspravi s europskim zastupnicima na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o proteklom i predstojećem samitu EU-a 15. i 16. listopada. U raspravi je sudjelovao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

„U slučaju da postignemo dogovor, što je naš cilj, obje strane morat će ga ratificirati na vrijeme da stupi na snagu do 1. siječnja 2021. Za to će biti potrebno neko vrijeme”, kazao je Šefčovič, govoreći o pregovorima s Londonom o budućim odnosima.

„Ako to ne bude slučaj, bit ćemo u situaciji razlaza bez dogovora. S obzirom na to da imamo manje od 100 dana do tog datuma, ne možemo isključiti taj scenarij”, kazao je, napominjući da se EU priprema za sve scenarije.

Kazao je također da odluka Londona da ustraje na prijedlogu zakona o unutarnjem tržištu, koji izričito krši ugovor o razdruživanju dogovoren s Unijom, potkopava njegov kredibilitet.

„Potpuna i pravodobna provedba ugovora o povlačenju jednostavno nije nešto o čemu bi se moglo raspravljati”, naglasio je.

Europska komisija pokrenula je prošli tjedan postupak protiv Velike Britanije zbog kršenja ugovora o povlačenju iz Europske unije. Komisija je Londonu poslala pismo upozorenja, što je prvi korak u postupku zbog povreda prava Unije. Britanija za odgovor ima mjesec dana. Ako njime bude nezadovoljna, Komisija može poslati obrazloženo mišljenje i ako se problem ne riješi, podnijeti tužbu pred Sudom EU-a.

Osim brexita, druge dvije važne teme predstojećeg samita EU-a bit će dekarbonizacija europskog gospodarstva i digitalni razvoj.

Kad je riječ o klimi, Šefčovič je podsjetio da bi Europa do 2050. trebala biti prvi klimatsko neutralni kontinent i poručio da je potrebno brže djelovati da bi se to postiglo.

„Kad bismo nastavili po starom, smanjili bismo naše emisije za samo 60 posto do 2050. To je premalo da bi se smanjilo globalno zagrijavanje i njegove razorne posljedice”, kazao je. „Ako pogledamo oko sebe, krećemo se iz sezone požara izravno u sezonu poplava. Je li to svijet u kakvom želimo živjeti? Svijet beskrajnih prirodnih katastrofa. Konstantno širenje pustinja?”

Komisija je stoga predložila da se emisije CO2 smanje za „najmanje 55 posto” do 2030. u odnosu na 1990. Sadašnji cilj iznosi 40 posto. Da bi taj cilj postao zakonski obvezujući, moraju ga prihvatiti Europski parlament i Vijeće EU-a. Države članice podijeljene su s tim u vezi. Bogate zemlje zapadne i sjeverne Europe podržavaju strože mjere, dok se druge poput Poljske i Češke protive strahujući za svoje strateške sektore.

„To je ambiciozan cilj, ali dostižan”, kazao je Šefčovič, naglasivši da Bruxelles ima plan, novac, saveznike u svijetu te odlučnost da to provede u djelo.

Najavio je da će Komisija do lipnja 2021. predložiti ažuriranje političkih alata za ostvarenje tog cilja na način koji će biti troškovno učinkovit i poticati inovacije.

Istaknuo je da će u novom višegodišnjem proračunu EU-a i planu za oporavak biti osigurano više od 600 milijardi eura za klimu i zelene investicije. „Ta ulaganja s EU razine trebala bi se multiplicirati daljnjim privatnim i javnim ulaganima koja će podržati tranziciju. A to uključuje ulaganja u pravednu tranziciju”, kazao je.

„Na nas otpada manje od 10 posto globalnih emisija CO2. Ali nismo sami. To je dobra vijest za svijet”, kazao je, podsjetivši da je kineski predsjednik Xi Jinping nedavno objavio da Kina, najveći svjetski zagađivač odgovoran za četvrtinu globalnih emisija, planira biti klimatski neutralna do 2060., dok vrhunac emisija očekuje do 2030.

Dogovor o novim klimatskim ciljevima EU bi trebao postići do kraja godine, kada se obilježava peta godišnjica Pariškog sporazuma o klimi.

U vezi digitalne tranzicije, Šefčovič je naglasio da će EU uložiti 20 posto sredstava iz plana za oporavak u digitalne projekte.

Djelovanje će se temeljiti na tri stupa. Prvi je uspostava istinskog jedinstvenog digitalnog tržišta provedbom postojećih pravila te njegovim produbljenjem u sektorima kao što su digitalne usluge.

Drugi ključni element je pravedno tržišno natjecanje. Komisija će stoga u prosincu ove godine predložiti Akt o digitalnim uslugama te početkom 2021. instrument za strane subvencije.

EU mora osnažiti i digitalne kapacitete svojih industrija, a za to su potrebni europski vodeći projekti i savezi, primjerice za sigurne 5G mreže. Isto tako, EU mora bolje služiti svojim građanima i poduzećima putem digitalnih javnih usluga te uvođenjem zajedničkog europskog digitalnog identiteta, kazao je Šefčovič.

Šefčovič je također najavio da će Komisija uskoro iznijeti prijedlog za minimalnu plaću.

Europski zastupnici poručili su u raspravi da bi Europska unija trebala težiti većoj „strateškoj autonomiji” i zauzeli se za brz oporavak od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Europske čelnike pozvali su da donose jasne odluke, a ne razvodnjene kompromise.

Njemački zastupnik Manfred Weber iz redova EPP-a pozvao je europske čelnike da stave fokus na zapošljavanje, ulaganja u oporavak, poticanje izvoza i digitalnu transformaciju.

Španjolska zastupnica Iraxte García Pérez je u ime Socijalista i demokrata naglasila da socijalna pravednost mora biti u srcu gospodarskog oporavka.

Rumunjski zastupnik Dacian Cioloş iz skupine Renew Europe smatra da bi države članice trebale donositi geopolitičke odluke kvalificiranom većinom ako žele da EU bude vjerodostojan međunarodni akter te poštivati zajedničke vrijednosti i vladavinu prava.

Talijan Marco Zanni iz skupine Identitet i demokracija, inače član krajnje desne Lige, upozorio je da će europska sredstva vjerojatno stići prekasno i da neće biti dovoljna da bi potaknula oporavak, dok su novi porezi vjerojatni.

Nizozemac Jan Eppink iz Europskih konzervativaca i reformista zauzeo se za snažniju suradnju sa SAD-om u vanjskoj politici.