'Rijeka iz dana u dan sve više živi svoj 'EPK'. Sve više i više se događa i oko organizacije i onoga što mi radimo te brojni naši partneri. 1. veljače je datum kada sve službeno i počinje s programom otvorenja u riječkoj luci. Kreće niz događanja, ističe Višnić za HRT.

Postavlja se pitanje hoće li organizatori uspjeti približiti EPK 'običnim' Riječanima, nevezanima za kulturu. - Za Rijeku 2020. kultura nije samo opera, kazalište i izložbe, već prostor eksperimenta gdje se spajaju umjetnost i nove tehnologije. Bavimo se i temama poput umjetne inteligencije, ekološke održivosti zemlje i Grada. Nama je ključno iskomunicirati da program EPK nudi ponešto za sve.

Potom je u emisiji puštena anketa u kojoj SU Zagrepčani odgovarali na pitanje znaju li što je to 'Rijeka - europska prijestolnica kulture'.

Višnić je prokomentirala anketu. 'I dobro je koliko ljudi zna da je Rijeka europska prijestolnica kulture s obzirom na zasutost informacijama i događanjima te s obzirom da se radi o projektu koji počinje za tri mjeseca. Nije jednostavno komunicirati kao primjerice sport, Svjetsko nogometno prvenstvo. Radi se o programu koji nije jednoznačan i nije ga lako ispričati, radi se o kompleksnom projektu'.

'Ako bi jednom rečenicom trebala opisati što je EPK, onda bih rekla da se radi 'o jako puno najrazličitijih mogućih programa, atmosfere u gradu te jako bitan poticaj za razvoj grada u budućnosti'.

Višnić kaže da Rijeku treba posjetiti tijekom EPK jer se radi o gradu koji je jedinstven u Hrvatskoj i šire.

'To je grad nevjerojatne povijesti. Svima su se granice mijenjale, ali nikome kao nama. Današnji stogodišnjak je živio u sedam država. Tragovi te povijesti se vide u načinu života, arhitekturi, u različitosti. To će se vidjeti u našem programu, osobito od proljeća do jeseni. Spominje se brojka od 4 milijuna posjetitelja tijekom sljedeće godine.

'Mi smo taj broj spominjali na razini županije, mislim da to nije nimalo ambiciozno. Kapaciteta ima, sjetimo se Opatije, Crikvenice, otoka. Grade se i kapaciteti u Rijeci, a do ljeta bi se trebala otvoriti tri nova hotela te rast u privatnom smještaju. O Rijeci se piše i u New York Timesu, Guardianu i drugim svjetskim medijima.

Što se tiče 1. veljače 2020. kada Rijeka i službeno postaje europska prijestolnica kulture, Višnić kaže da očekuju do 60 tisuća posjetitelja jer je i vrijeme karnevala, a da je veliki program koji uključuje glazbu, tišinu te razne efekte, zamišljen u riječkoj luci. Ukupni proračun projetka, s infrastrukturom, iznosi oko 71 milijun eura, a od toga oko 36, 37 posto izdvajaju grad Rijeka te se osigurava iz novca europskih fondova. Novac daju i ministarstva kulture, regionalnog razvoja te turizma u iznosu od oko 85 milijuna kuna za idućih pet godina.

U tvrtki 'Rijeka 2020' zaposleno je šezdesetak osoba. 'Svi su zaposleni na određeno, nema klasičnog uhljebljivanja, a hoće li nastaviti raditi nakon projekta, to je drugo pitanje. Kako Višnić reagira na navode nekih koji kažu 'kultura=uhljebi'', kaže.

'Osobno, a i većina ne bi htjeli živjeti u društvu u kojem jedino što cijenimo jest novac koji proizvedemo. Ne bi imali ni javnu televiziju, niti javno zdravstvo, školstvo ili pak kulturu. Čak niti američko društvo nije tako radikalno, ne poznajem takva društva. Što se tiče uhljeba, to je postao dio neuspjelog političkog populizma koji zapravo želi reći da je javni sektor nesposoban i ne zna raditi, za razliku od privatnog koji je drugačiji. U privatnom i javnom sektoru imamo ovakve ili onakve primjere', poručuje.