Izložbe

Jedan od najzanimljivijih, a svakako i najkontroverznijih projekata u sklopu EPK Rijeke 2020 je Stalni postav broda Galeb, čije se otvaranje u Riječkom lukobranu planira u prosincu 2020.

Čuveni brod tako će se četvrti put vratiti u život. Izgrađen za prijevoz banana, u Drugom svjetskom ratu bio je talijanska krstarica, zatim je torpediran pa spašen i popravljen nakon čega postaje njemački minopolagač. U napadu savezničkih zrakoplova na riječku luku pogođen je i potopljen, a onda i izvađen s morskog dna da bi dobio funkciju školskog broda Jugoslavenske ratne mornarice.

Svoj sadašnji naziv Galeb nosi od 1950-ih, kada je na njega prvi put stupio Josip Broz Tito, čija su putovanja brodom podsjetnik na ulogu koju je Jugoslavija imala u Pokretu nesvrstanih. Ministarstvo kulture proglasilo ga je kulturnim dobrom Hrvatske, a Grad Rijeka otkupio ga s idejom da ga preuredi u brod-muzej. Postav će biti podijeljen u četiri tematske cjeline: povijest broda (RAMB III/Kiebitz/Galeb) od 1938. do 1990., uz poveznice s poviješću Rijeke u istom razdoblju, uloga Tita i njegovih putovanja u razvoju Pokreta nesvrstanih, život na vojnome školskom brodu te prezentacija broda kao tehnološkog dostignuća (strojarnica, kormilarnica).

Autorice stalnog postava su djelatnice Nataša Babić i Ema Makarun iz Muzeja grada Rijeke, a suradnik povjesničar Tvrtko Jakovina. Suradnica na izradi video materijala nagrađivana je redateljica Mila Turajlić.

Željno se, također, očekuje i otvaranje stalnog postava spomenutog Muzeja grada Rijeke u obnovljenoj palači Riječkoga trgovačkog društva, poznatijoj kao Palača šećera. Najveća barokna poslovna palača u Habsburškom Carstvu nakon više desetljeća tako će ponovno otvoriti svoja vrata, a muzejski postav u njoj, autora Ervina Dubrovića i dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, prikazivat će povijest Rijeke otkad postaje slobodna luka, od 1719. do danas. Postav se otvara nakon ožujka.

Pored toga, Rijeka 2020 donosi cijeli niz većih i manjih izložbi, a od onih tematskih i posvećenih samom gradu ističe se 'Fiume Fantastika: Fenomeni grada', koja se otvara u listopadu u najvećoj hali Exportdrva, a koja, praćenjem preklapanja društvenih i arhitektonskih projekata, tumači 'modernu povijest dramatičnog urbanog razvoja Rijeke i regije'.

'Slobodno kombinirajući problemske teme i izlagačke žanrove, izložba raspoznaje i obrazlaže urbane fenomene na preklapanjima društvenih i arhitektonskih projekata. Radikalne transformacije topografije, neočekivane prenamjene zgrada, brutalni sudari prirode i industrije tek su neki od elemenata složenog mozaika do sada neispričane priče o urbanim poukama Rijeke', stoji u najavi izložbe čiji je autorski tim međunarodni, a u njemu su, među ostalima, Idis Turato, Maroje Mrduljaš, Tvrtko Jakovina, Ida Križaj Leko i drugi.

Nešto ranije, u svibnju 2020., počinje i središnji izložbeni program Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji će, pod nazivom 'Granice - između reda i kaosa', biti predstavljen u prostoru Guvernerove palače i u dislociranim zbirkama, Muzejskoj zbirci Kastavštine i Memorijalnom centru Lipa pamti.

'Polazeći od Rijeke i granica koje su je tijekom povijesti iscrtavale i precrtavale, izložba posjetitelje navodi na promišljanje granica, kako osobnih, društvenih, političkih tako i ekonomskih, koje su nam nametnute ili koje sami postavljamo; kako i koliko utječu na naš svakodnevni život te kako se odražavaju na osobnu slobodu i ljudska prava', najavljuju iz Rijeke 2020.

To će biti završetak velike teme o granicama, koji je zapravo već počeo, izložbom 'D’Annunzijeva mučenica', otvorenom 12. rujna. Autorice Tea Perinčić i Ana–Maria Milčić u njoj su režim talijanskog vojskovođe i preteče fašističke ideologije, Gabrielea D'Annunzija, prikazale kroz oči žena koje su u njegovo vrijeme živjele u Rijeci. Izložba u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja traje sve do kraja siječnja 2021.

Krajem ožujka, točnije, 25. ožujka iduće godine, otvara se i velika izložba posvećena radu i novim tehnologijama, pod nazivom 'Usijano more'. Kurirat će je njemačka kustosica Inke Arns, a okupit će radove dvadesetak autora i kolektiva, među kojima se ističe Hito Steyerl, njemačka umjetnica i teoretičarka poznata po snažnim političkim stavovima i izazivanju odnosa moći u svijetu umjetnosti. Magazin ArtReview ju je 2017. proglasio najutjecajnijom ličnošću globalne umjetničke scene, što je bio prvi put da se na vrhu te prestižne liste našla žena.

'Usijano more', koje će se do 12. srpnja 2020. moći razgledati u Exportdrvu, pratit će još nekoliko manjih izložbi domaćih i inozemnih autora na različitim lokacijama, a sve će biti posvećene radu. 'Treća smjena', primjerice, izložba riječke umjetnice Milijane Babić, otvorit će se 23. ožujka u Galeriji Kortil i baviti se složenim odnosom žene i rada te idejom slobodnog vremena koje većini žena tradicionalno nije bilo dostupno zbog tzv. druge smjene, tj. neplaćenoga kućanskog rada i rada u skrbi.

Jako zanimljivima čine i izložba '90-e: Ožiljci', koja se ostvara u svibnju u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, koja će dati uvid u suvremenu likovnu umjetnost u istočnoeuropskim zemljama od 1990-ih do danas te retrospektiva nizozemsko-američke znamenite umjetnice neoavangarde Nan Hoover. Otvara se također u MMSU 15. listopada pod nazivom 'Pokretna slika je živa'.

Od velikih izložbi domaćih autora tu je ona Davida Maljkovića, opet u MMSU. Otvara se 31. siječnja i traje do 20. travnja 2020. Umjetnik će, prema najavi, napraviti odmak od klasične izložbe te će unutar postojeće arhitekture i infrastrukture riječkog muzeja 'izgraditi'odnos s muzejskom kolekcijom.

'Izložba će tijekom tromjesečnog trajanja transformirati riječki MMSU u živo kolektivno tijelo, potencirajući mnoštvo interakcija i situacija unutar izložbenog prostora (pop-up bar, diskurzivni programi, radionice, izvedbe i akcije) u suradnji s umjetnicima različitih izraza i generacija te partnerima', najavljuju iz Rijeke 2020 nastup ovoga riječkog umjetnika čiji su radovi dio kolekcija brojnih svjetskih muzeja, među ostalim Centra G. Pompidou u Parizu, MUMOK-a u Beču, Museo Reina Sofia u Madridu, MoMA-e u New Yorku, Stedelijk muzeja u Amsterdamu i Tate kolekcije u Londonu. Kustosica njegove riječke izložbe 'S kolekcijom' je Ivana Meštrov.

Iz Rijeke 2020 od velikih izložbi iduće godine posebno ističu 'Nepoznatog Klimta - ljubav, smrt, ekstraza', koja će se u Muzeju grada Rijeke moći vidjeti od 14. travnja do 14. listopada. Predstavit će 40-ak crteža Gustava Klimta, nastalih u vremenu od pojave secesije do potkraj života umjetnika, a postav će se protezati na tri etaže muzeja, 'u atmosferi kazališnog ambijenta s primjenom suvremene tehnologije poput interaktivnih projekcija'.

Instalacije, akcije i atrakcije

Cjelokupan kulturno-umjetnički program Rijeke 2020 dijeli se u sedam pravaca, a jedan od njih je 'Lungomare Art', kroz koji će Rijeka i njena okolica iduće godine dobiti 11 trajnih instalacija suvremene umjetnosti inspiriranih Kvarnerom, postavljenih na deset lokacija duž kvarnerske obale i na otocima. U projektu sudjeluju domaći i inozemni umjetnici, dizajneri i arhitekti, koje je odabrao češki kustos Michal Koleček, a među kojima su najpoznatiji Smiljan Radić, čileanski arhitekt hrvatskog podrijetla te Liam Gillick iz Velike Britanije, jedno od najvećih imena svjetske suvremene umjetničke scene.

Radić svoju instalaciju priprema sa suprugom, čileanskom kiparicom Marcelom Correa, a svoje će 'staklene kapi' u rujnu postaviti na kamenitim platoima iznad Baške na Krku, u mjestu Ljubimer. Nadahnuće za svoj rad autorski dvojac pronašao je u karakterističnim kamenim strukturama – mrgarima, ogromnim suhozidnim cvjetovima koji se u Hrvatskoj mogu naći samo na jugu otoka Krka i susjednom otoku Prviću te na samo još dva mjesta u svijetu: Islandu i Walesu.

Gillick će pak u srpnju intervenirati na rivi u Malom Lošinju, gdje će blizu Muzeja Apoksiomena i usidrenog logera 'Nerezinac' postaviti svojevrsne klupice s ucrtanim univerzalnim matematičkim formulama. Među drugim zanimljivim lokacijama i radovima svakako je onaj koji će 'niknuti' u Riječkoj ribarnici, izgrađenoj 1916. Na njene neiskorištene unutarnje balkone, u četiri okrugla otvora, češki umjetnik Pavel Mrkus u srpnju će postaviti instalaciju od projicirane digitalne slike i zvučne kompozicije. 'Ta njegova apstraktna priča na taj će se način 'prelijevati' iznad glava kupaca, koji će slušati glasove ribara prilikom lova ribe, a onda kasnije i glasove prodavačica na ribarnici i izvikivanja ponude, rasprava na samoj tržnici oko najboljih izbora ribe te susjedske pozdrave i priče', najavljuju iz Rijeke 2020.

Na plaži Grčevo, poznatijoj kao Šestica ili Pajol, smještenoj na Pećinama, na južnom rubu grada u neposrednoj blizini Brodogradilišta Viktor Lenac, u lipnju će se postaviti projekt zbog kojega se na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci 2019./2020. otvorio poseban kolegij. Kroz njega na ovom zadatku rade studenti pod vodstvom profesora i umjetnika Igora Eškinje. Glavna tema im je junak popularne animirane serije 'Profesor Balthazar' u čiji će spomen, kako najavljuju, izgraditi čitavo 'Balthazargradsko kupalište'. I kolektiv Numen/For Use dobio je lokaciju na plaži, u njihovom slučaju to je Svežanj u Kostreni, za koju će autori osmisliti i također u lipnju postaviti posebno dizajniranu plažnu opremu, od tuševa i klupa do svlačionica.

Skulpture i instalacije u sklopu 'Lungomare Art' na raznim kvarnerskim lokacijama izradit će još i hrvatski umjetnici Davor Sanvincenti i Nika Laginja, češki umjetnik Jiří Kovanda, danska umjetnica Sofie Thorsen, umjetnica Ilone Németh i arhitekt Marián Ravasz iz Slovačke te japanska umjetnica Harumi Yukutake.

Atraktivno bi trebalo biti i 'Anakrono kupalište', audiovizualna instalacija koju će jedan od najvažnijih predstavnika suvremene glazbene i kazališne scene, skladatelj i redatelj Heiner Goebbels, od kolovoza do listopada postaviti na starim bazenima Školjić. Domaći umjetnici Damir Martinović Mrle i Ivanka Marzurkijević u svibnju će pak predstaviti svoj 'Zvučni karburator', skulpturu od soli satkanu od zvukova Rijeke, snimljenih s Trsatske gradine, koja će biti postavljena na Riječkom lukobranu.

Zagrebački arhitektonski biro SKROZ osmislio je intervenciju u samom središtu Rijeke, na Delti, gdje će od svibnja do listopada otvoriti privremeno kupalište kao sastavni dio Grobničke rive. Američki umjetnik Daniel Winterbottom u glavnom će parku Kliničkog bolničkog centra Rijeka otvoriti prvi gradski terapijski park, za koji se iz Rijeke 2020 nadaju da će u budućnosti postati nezaobilazna zelena oaza i mjesto druženja.

Zanimljivi su i projekti posvećeni Golom otoku. Jedan nastaje pod vodstvom domaće umjetnice Andreje Kulunčić, koja će na samom Golom otoku 19. srpnja postaviti instalaciju pod nazivom 'Vi ste partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete' te predstaviti sudbinu žena koje su na Golom otoku i na Svetom Grguru bile zatočene od 1949. do 1956.

Drugi projekt posveće Golom otoku je 'Okoliš sjećanja - umjetnost kao otpor represiji' u sklopu kojega će od 1. veljače 2020. do 31. siječnja 2021. u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji biti postavljeni veliki plakati umjetnika nadahnuti njihovim posjetom logoru na Golom otoku. Neki od autora su Petar Dabac, Darko Fritz, Boris Greiner, Siniša Labrović, Ivan Posavec, Jasenko Rasol, Sandra Sterle, Sven Stilinović, Mirjana Vodopija, Tanja Vrvilo, Borko Vukosav i Vlasta Žanić.

Riječani i njihovi gosti iduće će godine također dobiti priliku isprobati velike robotske instalacije američkog umjetnika Christiana Ristowa, kakve je predstavljao i na čuvenom festivalu Burning Man u Nevadi. Jednu će postaviti na Gatu Karoline Riječke od 18. do 25. lipnja, 'Ptića', a drugu, 'Ruku čovjeka', na parkiralištu Žabica od 19. do 26. lipnja.

'Ptić' je velika mehanička ptica, na koju se može popeti stepenicama, smjestiti u njen 'prsni koš', sjesti na sjedalo i zauzeti položaj biciklista koji ležeći vozi bicikl. 'Okretanjem pedala posjetitelj pokreće zamršenu kompoziciju lanaca, lančanika, zupčanika i poluga koje otvaraju i zatvaraju krila, savijajući ih prema tijelu, baš kao i kod pravih ptica', kažu iz Rijeke 2020. Druga instalacija s kojom Ristow dolazi u Rijeku osam je metara dugačka robotska ruka koja može dignuti i zdrobiti automobile, a koju će publika također moći sama isprobati.

Na ovom tragu je i koncert u riječkoj Harteri 25. svibnja, kada će publika moći vidjeti kako zvuči robotski rock bend, prvi takav na svijetu, Compressorhead.

Ne treba zaboraviti ni instalaciju slovenskog umjetnika Saše Sedlačeka 'Oblomo narodu' koja će biti predstavljena u lounge zoni Exportdrva 25. travnja 2020. 'Projekt je dobio ime prema romanu 'Oblomov' ruskog pisca Ivana Gončarova iz 1859., u kojem se glavni lik Ilija Ilič Oblomov u prvih pedeset stranica uspije pomaknuti tek od kreveta do stolice. Iako većinu vremenu provodi u krevetu, Oblomov zapravo nije tolika ljenčina, lijen je samo fizički, ali je intelektualno prava vatrena kugla energije. On je vizionarska reprezentacija pojedinca 21. stoljeća, u kojem će fizički posao uskoro obavljati umjetna inteligencija i roboti', kažu iz Rijeke 2020. Sedlačekova instalacija sastojat će se od ležaljki, senzora i posebnog sustava, a posjetiteljima će, u zamjenu za njihovu lijenost, isplaćivati tzv. Oblomo Coin. Zarađeni coinovi moći će se trošiti na platformi Oblomo Bay na zabavne aplikacije i različite uporabne predmete.

Kazalište i ples

Među najvažnijim kazališnim projektima Rijeka 2020 najavljuje povratak kultne predstave 'Vježbanje života' koja je u riječkom Zajcu, tada Narodnom kazalištu Ivan Zajc, izvedena prije trideset godina. Verziju iz 1989., prema romanu Nedjeljka Fabrija i dramatizaciji Darka Gašparovića, režirao je Georgij Paro. Tajala je više od četiri sata, ali se gledala bez daha, kažu iz Rijeke 2020.:

'Kao kronika zbivanja u Rijeci od polovice prošloga stoljeća do nakon Drugoga svjetskog rata, pratila je nekoliko naraštaja dviju obitelji, razdvojenih u za ovaj grad tipične struje. Bogatiji su se priklonili talijanskoj opciji, siromašniji su krenuli putem nacionalnoga i socijalnog bunta. Njihovi životi, koji se troše u stvaranju povijesti, bili su poveznica grandiozne freske koja je obuhvatila sva bitna društvena zbivanja industrijski i trgovački rastućega grada u razdoblju duljem od stoljeća, u kojem su se mijenjale zastave i politički predznaci, grbovi i ideologije te njihovi povijesni protagonisti.'

'Vježbanje života - drugi put' 2020. režirat će Marin Blažević i Franka Perković, a na rasporedu je 18. ožujka u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. 'Je li došlo vrijeme za 'Vježbanje života – drugi put': iznova, dakle ponovno i na neki nov način? Kada bismo morali dopustiti to pitanje, sebi kao publici i kao kazalištu, ako ne u godini Rijeke kao Europske prijestolnice kulture?', poručuju iz Rijeke 2020.

Godinu će svakako obilježiti i gostovanje belgijske umjetničke skupine Needcompany, jedne od najvažnijih predstavnica suvremenog europskog teatra. Osnovali su je 1986. Jan Lauwers, koji je 2014. na Venecijanskom bijenalu dobio Zlatnog lava za životno djelo, i Grace Ellen Barkey, a kao član umjetničkog vodstva 2001. pridružio im se Maarten Seghers.

U Rijeci će Needcompany predstaviti tri svoja projekta. Prvi na programu je 'Koncert banda koji gleda u krivom smjeru', prema najavi, 'portret skupine zapadnih umjetnika koji neprekidno trče', koji će autori izvesti 29. veljače 2020. u Hrvatskom kulturnom domu. Režiju, autorstvo kompozicije i instalacije potpisuje Seghers u suradnji s Nicolasom Fieldom i Romboutom Willemsom, a bend čine Seghers i Rombout Willems kao gitaristi i pjevači te Nicolas Field na bubnjevima.

Slijedi 'Sve što je dobro', predstava nadahnuta Elikom Nivom, vojnikom izraelske elitne jedinice i ratnim veteranom koji je nakon teške nesreće i duge rehabilitacije postao profesionalni plesač. Lauwers je autor teksta, scenograf i redatelj predstave, glazbu potpisuje Seghers, a izvest će je 3. i 4. ožujka u riječkom HNK. Nekoliko dana kasnije, 6. ožujka, na istom će mjestu predstaviti 'Zauvijek', posvećenu Gustavu Mahleru i njegovoj pjesmi 'Rastanak', napisanoj nakon što mu je dijagnosticirana teška srčana bolest. Pjesma se izvodi u intimnom okruženju, kao prisjećanje Seghersa, uz plesače i instalacije.

Iduće godine u Rijeku uz to opet stiže i Andonis Fonidiakis, plesni umjetnik i koreograf te ravatelj baleta Grčke nacionalne opere kojeg je riječka publika upoznala 2018., kad je predstavio koreografiju na trampolinima tijekom baletne večeri '4 bolera' koju je pripremio Balet HNK Ivana pl. Zajca. U 2020. Fonidiakis donosi 'Plamteću vodu', balet o veličanstvenosti vode, koji će se u HNK izvoditi tijekom čitavog svibnja, a premijerno 5. svibnja.

Zanimljiva je i trojezična predstava koju će HNK ugostiti u studenome. Radi se o 'Karnevalu životinja' skupine Every house has a door iz Chicaga, a komad se, na engleskom, hrvatskom i talijanskom, bavi idejom komunikacije među vrstama i utjecajem klimatskih promjena na bioraznolikost te uključuje i amaterske glumice i glumce, djecu od šest do deset godina. Prema istoimenoj suiti Camillea Saint-Saënsa, režiju potpisuje Lin Hixon iz SAD-a, dramaturg je Matthew Goulish, također iz SAD-a, a suradnice finska umjetnica Essi Kausalain i hrvatska izvođačica Selma Banich.

U srpnju će, osim toga, riječki HNK na bazenima Kantrida ugostiti baletno-dramsku predstavu slovenskog redatelja riječkog podrijetla Janeza Janše (pravim imenom Emil Hrvatin, 2007. preuzeo ime i prezime tadašnjeg slovenskog premijera Janeza Janše), američkog koreografa Mauricea Causeya i vanjskog suradnika Blaža Zgage iz Slovenije. 'Odletit ćemo oboje, ako ti kažem što se desilo' izvest će 10., 11, i 12. srpnja, a predstava, prema najavi, donosi priču o baletu i njegovoj blizini moći i vlasti, obrađeno kroz lik Nikše Župe, kulturnog menadžera rodom iz Splita, direktora zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti te umjetničkog ravnatelja Baleta Slovenskog narodnog kazališta u Ljubljani 1991. – 1992.

'U tom razdoblju, kojeg neki smatraju jednim od najpropulzivnijih razdoblja ljubljanskog Baleta, Župa je postao jedan od najvažnijih trgovaca oružjem na području bivše Jugoslavije, organiziravši više transporata oružja zračnim i morskim putem. Slovenija je bila ključno čvorište za distribuciju oružja u čemu su sudjelovali i visoki državni dužnosnici s kojima je Župa surađivao. Poslovi su ga nakon Ljubljane odveli u Beč, središte trgovine oružjem u to vrijeme opterećene embargom Ujedinjenih Naroda. Je li mu ljubljanski Balet bio odlična krinka za opasne poslove koje je vješto odvajao od svoje strastvene privrženosti baletnom svijetu? Zašto se javnost, uključujući baletnu i širu kazališnu, nikada nije bavila pitanjem što se zapravo dogodilo Župi, izuzetno cijenjenom menadžeru? Kako je ušao u poslove trgovine oružjem i zašto je srušen avion kojim je letio? Zašto je njegov nestanak prekriven tolikim velom tajnosti? Priča je zanimljiv primjer duboke ukorijenjenosti umjetnosti i kulture u političke i društvene događaje', stoji u najavi predstave.

Od domaćih snaga, u Rijeci će 2020. nastupiti i skupina BADco s trilogijom njihovih najnovijih predstava koje izvode na neobičnim mjestima ('Iskop' je na programu 15. i 16. lipnja, 'rePUBLIKA U ORKESTRU' 29. i 30. lipnja u HNK, a 'Rad panike' 10. i 11. srpnja na Grobničkom polju) te Bruno Isaković, koji sa suradnikom Silviom Langom, predstavlja 'Konferenciju kurvi'. Predstava je, kako se najavljuje, nastala umjetničkom i aktivističkom suradnjom argentinskih i hrvatskih umjetnika koja problematizira seksualni rad, njegove zakonodavne, etičke, feminističke, humanističke, praktične, političke, zdravstvene i aktivističke aspekte.

'Prva faza rada na predstavi započela je u Buenos Airesu krajem 2018., prikupljanjem dokumentacije i intervjuiranjem pravnica, aktivistkinja i osoba koje se aktivno bave seksualnim radom. Plesni umjetnik Bruno Isaković i redatelj Silvio Lang u radu su se vodili nasljeđem antropologa Nestora Perlonghera koji je istraživao prostituciju u argentinskom kontekstu', najavljuju iz Rijeke. 'Konferencija kurvi' na rasporedu je 21., 22. i 23. svibnja u HKD na Sušaku.

Opera i klasična glazba

Među najvećim glazbenim spektaklima iduće godine Rijeka najavljuje gala koncerte finske primadone Karite Mattile i letonske operne zvijezde Eline Garanče. Mattila će 18. rujna, u riječkom HNK, u programu s djelima Richarda Wagnera te uz dirigenta Villea Matvejeffa, oživjeti neke od svojih omiljenih uloga koje je izvodila u milanskoj Scali, njujorškom Metropolitanu i londonskom Royal Opera Houseu tijekom karijere koja traje već više od tri desetljeća. Letonska mezozospranistica i jedna od najvećih opernih zvijezda današnjice Elina Garanča, nastupit će 2. studenoga, također u HNK, što će biti njezin prvi koncert u Rijeci.

Iz Rijeke, uz to, u veljači (22., 26. i 29. veljače) u HNK-u najavljuju i Wagnerovu operu 'Tristan i Izolda' u režiji Amerikanke Anne Bogart. Orkestrom će dirigirati Ville Matvejeff, a u glavnim ulogama nastupit će Maida Hundeling i Christian Juslin. U svibnju (23., 27. i 29. svibnja) na programu je 'Kralj Roger' poljskog skladatelja Karola Szymanowskog, opera koju dosad hrvatska publika nije imala prilike vidjeti. Prati kršćanskog kralja Rogera II. koji doživljava preokret nakon susreta s mladim pastirom koji predstavlja poganske ideale i potpunu suprotnost svemu onome što zastupa kralj. Redatelj je Krystian Lada, a orkestrom će dirigirati Yordan Kamdzhalov.

Ljubitelji glazbe ne bi trebali propustiti ni 'ReCallasMedeu', predstavu u kojoj pjevači sami stvaraju glazbenu pratnju pokretima vlastitog tijela. Ova robotska opera na rasporedu je od 14. i 15. rujna u HNK Ivana pl. Zajca i posveta je najvećoj opernoj divi Mariji Callas. U programu Rijeke 2020 je, uz to, i jedna od najpotresnijih simfonija skladanih u 20. stoljeću, 13. simfonija Dmitrija Dmitrijeviča Šostakoviča, poznata i pod nazivom 'Babi Yar', o masovnom ubojstvu iz 1941. kada je u Ukrajini živote izgubilo više od trideset i tri tisuće Židova. Riječko kazalište i njegov orkestar izvest će je 21. ožujka pod vodstvom dirigenta Villea Matvejeffa sa solistom Goranom Filipecom.

Bit će tu i gala koncert jednog od ponajboljih baroknih ansambala, Venice Baroque Orchestra, koji će 14. veljače u HNK na Stradivarijevoj violini izvoditi Vivaldija, a nastupaju i Mahler Chamber Orchestra, s 45 članova iz 20 zemalja (16. svibnja u HNK), te Les Vents Francais, puhački sastav glazbenika svjetske klase (7. veljače).

Festivali, knjiga, film...

Iduće godine prvi put će se u Rijeci otvoriti dobro poznati Festival europske kratke priče na kojemu će se niz europskih i svjetskih književnika s publikom susresti na javnim čitanjima, predstavljanju knjiga, diskusijama, predavanjima, književnim radionicama i druženjima. Tema ovoga posebnog izdanja Festivala je 'Luka različitosti' - luka kao prostor susreta, razmjene, upoznavanja i dijaloga.

'Publika će moći uživati i u programima koji dobro poznate književnike dovode u neuobičajene situacije, kao što su 'Hrvatski pisci kuhaju' ili nogometna utakmica pisaca i umjetnika iz regije. Festival će spojiti književnike, animatore i videoumjetnike ('Kratke priče — kratki filmovi') te riječke autore i taksiste ('Vozim ti priču')', najavljuju iz Rijeke.

Festival se otvara 31. svibnja i traje do 6. lipnja, a poseban program 'Europa 28 — Vizije budućnosti' ostvarit će se u suradnji s Hay Festivalom iz Walesa. U sklopu njega, kroz tri dana, 28 autorica, spisateljica, umjetnica i znanstvenica iz 28 zemalja Europske unije podijelit će svoje vizije budućnosti. Njihove kratke priče i eseji bit će objavljeni u antologiji i predstavljeni na razgovorima, čitanjima i performansima u Rijeci.

Ljubitelji književnosti nešto ranije imat će priliku družiti se i na Reviji malih književnosti koja će se održati od 25. do 26. svibnja u Art-kinu, MMSU i na drugim lokacijama. Pod nazivom 'Povratak imaginacije', njen program polazi od upozorenja Daše Drndić da 'ne postoje mali fašizmi'. U dva dana predavanja, koncerata, filmskih projekcija i režiranih čitanja nastupit će autori iz različitih arapskih, zapadnoeuropskih i balkanskih zemalja te različitih umjetničkih i književnih poetika i jezika. Neki od njih su jemenski pjesnik Galal Alahmadi, njemačka spisateljica kriminalističkih romana i filmska scenaristica i redateljica Merle Kröger, egipatski pisac Haytham el-Wardany, iranski antropolog Shahram Khosravi, tuzlanski autor Damir Avdić te hrvatske autorice Ivana Peruško i Tea Tulić.

Rijeka 2020. donosi i novi riječki filmski festival, Rijeka film festival, koji će, kako se najavljuje, istraživati svijet totalitarnih režima i struktura moži i straha.

'U program su uključeni naslovi koji svojim nemirenjem bilo s umjetničkim ili s društvenim konvencijama u pitanje dovode sve one narative što pokušavaju službene ideološke mitologeme nametnuti u svagdašnjici kao jedinu moguću stvarnost. Prikazuju se filmovi različitih rodova i žanrova te noviji i stariji naslovi, kako bi svojim tematskim rasponom zahvatili što širu problemsku sliku današnjice', najavljuje se festival koji će se u Art-kinu i na drugim lokacijama održavati od 19. do 22. ožujka.

Zanimljiv program organizirat će se i povodom Dana migranata, koji se obilježava 18. prosinca, ali Rijeka 2020 već u travnju će dovesti Black Quantum Futurism, afroamerički kolektiv aktivistica Rasheedahe Phillips i Cameae Ayewae, koje će domaćoj publici približiti afroturizam kao kulturni i politički pokret.

Od 21. do 23. svibnja pak održat će se 4. Međunarodni festival queer i feminističke kulture Smoqua, iduće godine na temu 'Semo Qua - Tu smo'. Neki od glavnih sudionica i sudionika su kanadski umjetnik s američkom adresom Cassils, za kojega je Huffington Post rekao da je 'jedan od nekoliko transrodnih umjetnika/ica koji/e mijenjaju vizuru suvremene umjetnosti', zatim glazbenica GNUČČI te umjetnički kolektiv CUNTemporary.

U program Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 uključuje se i nogomet, i to koncertom navijačkih pjesama europskih i domaćih klubova na otvaranju tradicionalnog nogometnog turnira Kvarnerska rivijera 15. lipnja. Nastup na Stadionu Kantrida izvest će poznati riječki solisti, bendovi i zborovi u pratnji simfonijskog orkestra.