PREDSJEDNICA MILOSTI PUNA

Šeks je otišao, ali pomilovanja se ne mogu rušiti

03.02.2016 u 18:20

Bionic
Reading

Na odluku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o pomilovanjima nema mogućnosti žalbe i ne postoje pravni mehanizmi za njezino osporavanje. Iako su se u javnosti itekako problematizirala pomilovanja Danka Seitera, zbog usluge koju je učinio najvećem donatoru predsjedničine predizborne kampanje, te Vanje Goldbergera, bivšeg savjetnika sad već bivšeg savjetnika Vladimira Šeksa, jedina je institucija koja eventualno može reagirati na odluku o pomilovanju Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a i u tom slučaju tek s načelnim stavom, bez ikakvih sankcija. No ustavna stručnjakinja Sanja Barić nije sigurna je li to uopće u nadležnosti Povjerenstva

Da su reakcije javnosti na pomilovanja temeljito protresla Pantovčak, svjedoči i razrješenje Vladimira Šeksa s funkcije posebnog savjetnika predsjednice za ustavnopravna pitanja, navodno na njegov zahtjev. Šeks je ostavku dao zbog moralne odgovornosti za pomilovanje Vanje Goldbergera, inače prijatelja njegova pokojnog sina, priznajući da je zagovarao da ga se pomiluje. Napomenuo je Šeks kako je predsjednica smatrala da to nije u redu s obzirom na njegov poseban odnos s Goldbergerom, ne precizirajući je li predsjednica za taj odnos saznala prije ili nakon što je potpisala odluku o pomilovanju. U svakom slučaju, Šeksova ostavka, očekivano, odjeknula je poput bombe i učas iz medijskog radara izgurala uistinu skandalozno pomilovanje - ono Danka Seitera, bivšeg člana Uprave Karlovačke banke koji je oprostio kredit Nikoli Hanželu, najvećem donatoru predsjedničine kampanje, na što je prvi upozorio tportal.

I dok Šeks, dakle, snosi moralnu odgovornost za pomilovanje Vanje Goldbergera, nije za očekivati to isto od potpisnice tog pomilovanja, jer se sugerira da joj je ono potureno poput kukavičjeg jaja. Odgovornost za pomilovanje Danka Seitera, čini se, neće preuzeti nitko. Zakonske odgovornosti nema, a moralna kategorija, zna se, jako je relativna.

Pomilovanja, objašnjava ustavna stručnjakinja Sanja Barić, dio su prerogativa državnih poglavara. 'To je povijesni institut koji je odraz položaja poglavara, nekadašnjih kraljeva, danas kraljeva i predsjednika država. To je odraz milosti vladara, a danas pretočeno u institut pomilovanja. Nema žalbe na milost', kaže Barić u izjavi za tportal.

Jesu li, po njezinu mišljenju, neka od pomilovanja koja je udijelila predsjednica Grabar Kitarović u sivoj zoni, tj. je li onda jedina moguća institucionalna reakcija ona Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, ako ono odluči pokrenuti postupak?

'Ne znam je li to u njihovoj nadležnosti, to će oni reći. Naime, predsjednica RH to ipak radi samo na temelju prijedloga Povjerenstva, dakle, stručnog i neovisnog tijela', poručila je Barić.

Komisija za pomilovanja 'nema jasne zakonske smjernice'

Činjenica je, međutim, ta da odluku o pomilovanjima ipak donosi i potpisuje predsjednica. Davor Derenčinović, predsjednik Komisije za pomilovanja Predsjednice Republike, izjavio je u utorak da Komisija nema jasne zakonske smjernice.

'Donošenje određene odluke - opet kažem, mi nemamo jasne zakonske smjernice, mi nismo sud, osim toga, mi samo predlažemo - nikako i ni pod kojim uvjetima, čini mi se, ne bi smjelo biti uvjetovano našom pretpostavkom o tome kakva će biti reakcija javnosti. Mi moramo donijeti odluku ako smo mi uvjereni u njezinu ispravnost i njezinu pravednost', rekao je Derenčinović.

Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kaže da članovi Povjerenstva za sada nisu imali prilike eventualno razmijeniti mišljenja o predsjedničnim pomilovanjima. Logično, s obzirom na to da je informacija o pomilovanjima objavljena u medijima tek jučer, a jutros je Povjerenstvo imalo sjednicu s 21 točkom dnevnog reda, na kojoj je, usput budi rečeno, zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću odrezalo 30.000 kuna kazne zbog zloupotrebe položaja.

No Dalija Orešković smatra dobrim već to što su mediji objavili informacije o pomilovanjima i što se uopće postavljaju neka pitanja, u duhu onih ciljeva za koje se Zakon o sprečavaju sukoba interesa zalaže – za to da se javnosti polože računi, da se ponude obrazloženja za odluke koje se donose od strane nositelja tijela javne vlasti.

'Preispitivanje motiva donošenja pojedinih odluka i transparentnost dužnosnika da neke stvari obrazlože sigurno je u duhu ciljeva Zakona o sprečavanju sukoba interesa', kazala je Orešković za tportal.

Palić: Ne vidim nikakav poseban sukob interesa

Ustavni stručnjak Mato Palić ističe da je eventualno pokretanje postupka odlučivanja o sukobu interesa predsjednice Grabar Kitarović stvar ocjene Povjerenstva koje je, kako kaže, ovlašteno da utvrdi postoji li u slučaju odluke o pomilovanju Danka Seitera nekakav sukob interesa, odnosno je li to 'nekakvo ponašanje koje ne bi bilo u skladu s odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa'.

'Ako Povjerenstvo ocijeni da postoje elementi za pokretanje postupka, onda će o tome odlučivati. Ja ne vidim nikakav poseban sukob interesa, ali to što ga ja ne vidim, ne znači da ga neće vidjeti oni. Ne znam kako razmišljaju', kazao je Palić za tportal.

Palić objašnjava da je suština pomilovanja svojevrstan čin milosti, a sama odluka, koja bi dakako trebala biti pravedna, ne može se rušiti.

'Ne vidim mogućnost za preispitivanje odluke o pomilovanju, ne vidim tko bi bio uopće ovlašten da eventualno reagira prema sadržaju te odluke. Ustav sadrži odredbu da predsjednica RH daje pomilovanja, proceduru definira Zakon o pomilovanju iz prosinca 2003. godine, i to je to', rekao je Palić.

Paliću je potpuno prihvatljivo obrazloženje prof. Derenčinovića u odnosu na pomilovanje Danka Seitera, jer temeljem te odluke predsjednice Republike Seiter nije oslobođen izdržavanja kazne nego mu je preostali neizdržani dio kazne zamijenjen uvjetnim rokom od dvije godine, čime mu je zapravo 'produljena kazna koju treba izdržati'. Prihvatljiv mu je i naglasak da tu 'postoji ipak jedna ravnoteža između interesa društva i države s jedne strane, ali i s ciljem postizanja pravičnosti'.

'To je, po meni, korektno i ne vidim ništa sporno u tome. Sama činjenica da se radi o gospodarskom kriminalu po meni nije eliminatoran razlog da se određenu osobu, ako postoje opravdani razlozi, ne može pomilovati, samo je pitanje na koji način se to pomilovanje realizira. Da je gospodin Sieter oslobođen, onda bi eventualno bilo pitanje da se možda preblago postupilo. U ovakvoj situaciji u kojoj je došlo do zamjene neizdržanog dijela zatvorske kazne s uvjetnom osudom, po meni nije ništa sporno', ponovio je Palić. 'Ja barem ne vidim ništa posebno sporno u tome.'

Ne vidi, kaže, nikakav poseban sukob interesa u kontekstu počinjenja kaznenog djela koje je direktno vezano uz najvećeg predsjedničina donatora. 'U tome ne vidim neki poseban sukob interesa. U krajnjoj liniji, predsjednica Republike, kad je išla u kampanju, primala je donacije od različitih osoba, a ovdje se radi o kaznenom djelu koje se dogodilo bitno ranije - Danko Seiter počinio je kazneno djelo koje je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom bitno ranije nego što je išla kampanja za predsjedničke izbore', poručio je Palić.

Od želje do realizacije

Molba za pomilovanje predaje se ministarstvu pravosuđa, sukladno Zakonu o pomilovanju. Osuđenik koji se nalazi na izvršavanju kazne zatvora upućuje molbu za pomilovanje Ministarstvu pravosuđa preko kaznionice ili zatvora u kojoj se izvršava kazna. Ministarstvo pravosuđa dostavlja Predsjednici Republike molbu sa svim relevantnim izvješćima i podacima, a ona na temelju spomenute molbe odlučuje o pomilovanju, uzimajući u obzir prethodno mišljenje Komisije za pomilovanje.