Peter Galbraith, prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj rekao je kako nakon 25 godina koliko je bio odsutan, vidi koliko je Hrvatska postigla.

'Postigla je nazavisnost, postala partner SAD-a, nastavila je s koracima u prihvaćanju ljudskih prava, pridružila se EU-u, NATO-u, uskoro će biti članica Schengena i eurozone. To su sve značajna postignuća', rekao je Galbraith u emisiji Otvoreno.

Mate Granić, bivši potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova rekao je kako je predsjednik Tuđman nakon neuspjeha pregovora predsjednika Republika bivših država donio važnu stratešku odluku o raspisivanju referenduma o suverenosti koji je prošao.

'Jednako tako donio je odluku da se 30. svibnja proglasi Danom državnosti, što je bio važan poticaj jačanju državnosti u tom trenutku. Onog trenutka kada je na temelju referenduma Hrvatski sabor donio odluke - Deklaraciju nezavisnosti i ustavnu odluku o suverenosti imali smo samo podršku Svete stolice. Nakon jačanja velikosrpske agresije Njemačka je sredinom kolovoza zauzela poziciju da je priznaje RH i Slovenije rješenje problema, a ne problem. I to je bila velika podrška Hrvatskoj, uz obranu, jer da RH nije obranjena nikada ne bi postala suverena država', rekao je.

Vladimir Šeks, bivši predsjednik Hrvatskog sabora osvrnuo se na, kako je rekao, krivu tezu povjesničara Hrvoja Klasića koji je rekao da je 30. svibnja proslava pobjede HDZ-a.

'To nije točno. 30. svibnja slavila se uspostava demokratskog poretka', rekao je. Na pitanje što je Hrvatska dobila rekao je kako je najbolji rezultat dala prof. Mirjana Kasapović u svom znanstvenom radu u kojem je navela da je na temelju brojnih ekspertiza instituta iz cijelog svijeta došla do zaključka da je RH jedna od najuspješnijih zemalja, da je u manje od 100 godina bila izložena dvama krvavim ratovima, prošla kroz dvije totalitarne diktature, Domovinski rat, da je imala ogromne materijalne i ljudske gubitke i unatoč tome uspjela je u manje od 30 godina ostvariti sve svoje nacionalne strateške ciljeve - postići i ostvariti državnu samostalnost, ući u euroatlantske integracije i pridružiti se zemljama slobodnog zapadnog svijeta, rekao je.

Davorko Vidović, saborski zastupnik Socijaldemokrata rekao je kako je bilo evidentno da je kraj Jugoslavije izgledan i izvjestan, ali da osobno nije vjerovao da će taj rat biti tako surov, krvav i agresivan. Dodao je i kako 30. svibnja doživljava prvenstveno kao priznanje ondašnjem reformskom vodstvu. Kad je riječ o postignućima, rekao je kako ne bi podcjenjivao ovo što smo napravili, ali da moramo biti realističniji u procjeni onoga što smo ostvarili na društvenom planu. - Kao društvo pokazali smo da smo ispod kapaciteta i potencijala kojeg imamo. Od 1990. godine Hrvatska je bila druga tranzicijska zemlja po razvijenosti, pali smo za osam mjesta. Kumulativi rast BDP-a je 0 posto u 30 godina nemamo rast, imamo uništenu industriju, veliki broj nezaposlenih, sada imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti, javna uprava vapi za reformama, niska razina socijalnog kapitala, ljudi ne vjeruju institucijama..., rekao je.

Željka Antunović, bivša ministrica obrane rekla je kako se slaže sa svima što je Vidović rekao. - Poštujem sve one koji su dali doprinos stvaranju države, ali kritički govorim o svemu onome što se moglo učiniti, a propušteno je - stanje gospodarstva, demokracije u društvu, poštivanje ljudskih prava..., čitav niz onoga što su građani željeli kada su se odlučivali za samostalnost, tržišnu ekonomiju. Mi možemo govoriti o velikim dostignućima kada je riječ o državi, ali ne možemo zanemariti da su građani nezadovoljni, frustrirani, razočarani, ne vjeruju institucijama, sve manje poštuju one koje sami biraju. Imamo demokratske izbore, ali ona suštinska prava demokracija nije zaživjela kako je trebala. Osim ljubavi prema domovini, zastave, grba, dana kada obilježavamo neke važne događaje iz naše povijesti, ljudi žele i sigurnost, mirnu starost, perspektivu za svoju djecu, a to nažalost u Hrvatskoj nemamo ili je rezervirano za ekskluzivni dio našeg građanstva, rekla je.

Galbraith se osvrnuo na svoju jučerašnju izjavu da je Hrvatska postala diplomatski dosadna. 'To je kompliment. One najuspješnije zemlje na svijetu poput Švicarske, teško se sjetiti bilo koje figure povijesti. Hrvatska je nevjerojatno lijepa zemlja, mnogo se razgovora o razini demokracije i skrbi za građane i očito je da postoji prostora za poboljšanje. Hrvatska pridonosi EU-u i iskorištava mogućnosti koje EU nudi kroz razne programe i fondove. Saznao sam mnogo o naporima koji se čine na području poljoprivrede, mnogo se govori i o velikom broju mladih koji napuštaju zemlju. Nije to tako loše. Oni odlaze iskorištavaju prilike koje im se nude u bijelom svijetu i onda se vrate. To pokazuje da je RH članica globalne zajednice', rekao je.

Na pitanje gdje vidi Hrvatsku Granić je rekao kako se Hrvatska ponaša kao zrela demokracija, kao država koja je istinski europski orijentirana. 'Cijenjena smo država unutar EU-a i uvijek se moramo dodatno boriti za ljudska prava, demokraciju, medijske prava i bolji život. To mora na stolu biti svaki dan. Strateške ciljeve iz 90-tih godina i san smo ostvarili', istaknuo je.

Šeks je istaknuo kako nas čeka duga plovidba na ostvarenju ideala socijalne pravde. 'Često sam govorio da nije cilj država sama po sebi nego kakva je država. Ako ona ostvaruje za najveći broj građana ideale socijalne pravde onda će to biti puni smisao državnosti', rekao je. Antunović se osvrnula na podjele u društvu.

'Mene osobno te podjele jako frustriraju. Smatram da je najveći dio podjela nastao potican neodgovornim političarima, populistima, poticanjem prljavih strasti da bi se zadržala ili ostvarila vlast. Mi se i dan danas susrećemo s takvim metodologijama gdje ne razmišljamo o dobrobiti zajednice već se služimo vokabularima koji dodatno produbljuju te podjele', istaknula je.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.