Centri za mirovne studije i ljudska prava upozorili su u četvrtak kako je podatak da je svaka peta osoba u Hrvatskoj u riziku od siromaštva podsjetnik na nedostatnost i neadekvatnost socijalnih politika u Hrvatskoj, upitavši Vladu: Je li to ta socijalna pravda kojoj kao društvo stremimo?
Također, više od 45 posto nezaposlenih i 60 posto starijih osoba koje žive same u riziku su od siromaštva i socijalne isključenosti, upozorili su na Svjetski dan socijalne pravde 20. veljače Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava.
Podsjećaju da se Svjetski dan socijalne pravde obilježava 20. veljače od odluke Ujedinjenih naroda 2008., a nastao je kao podsjetnik na potrebu izgradnje pravednijeg i ravnopravnijeg svijeta, te borbe protiv nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva.
Iako u načelu viziju tog plemenitog cilja dijeli Hrvatska, praksa i iskustva onih marginaliziranih i socijalno najugroženijih, ali i većine koja pokušava preživjeti od svog rada, pokazuju drugačije, navodi se u priopćenju.
Dvije trećine radnika prima ispodprosječnu plaću, inflacija građane gura prema siromaštvu, država ne raspolaže sa statistikom beskućništva koje raste.
Broj korisnika zajamčene minimalne naknade socijalne pomoći svake godine pada sve više, ali ne zato što su se zaposlili, nego zato što ispadaju iz sustava socijalne skrbi koji bi trebao biti sigurnosna mreža za sve građane, upozoravaju udruge.
Dodaju kako je jedan od razloga zašto se to događa mjera prisilnog, besplatnog rada kojim je uvjetovana ta socijalna naknada, iako bi ona trebala biti zajamčena, kako joj i ime kaže, svima u situaciji dubokog siromaštva.
Taj je rad, upozoravaju, pritom nedovoljno reguliran, a korisnici su na njemu nezaštićeni i ne poštuju im se radnička prava.
Brojni stručnjaci, pučka pravobraniteljica te organizacije za ljudska prava smatraju takav rad neprihvatljivim, a Centar za mirovne studije i Centar za mir nenasilje i ljudska prava - Osijek su u prosincu 2023. Ustavnom sudu predali zahtjev za ocjenu ustavnosti mjere jer ga smatraju i protuustavnim.
Prisilni, besplatni rad nije mjera kojom se ona postiže, zato tražimo hitno ukidanje te štetne mjere i sustav socijalni skrbi koji se temelji na cjelovitom pristupu najranjivijima u društvu koji je podržavajući, a ne disciplinirajući, stoji u priopćenju.