Izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite pravilno se implementira dio EU direktive o kontroli i opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari tzv. Seveso direktiva, nakon što je Europska komisija upozorila Hrvatsku zbog nepravilnog prenošenja u nacionalni sustav dijelova direktive.

Oporbeni zastupnici prozvali su vladajuće da su ograničili raspravu samo na izmjene koje se odnose na opasne tvari jer sami priznaju da imaju problem u funkcioniranju sustava civilne zaštite.

Marija Selak Raspudić iz Kluba zastupnika Mosta, nezadovoljna takvim ograničenjem rasprave, ustvrdila je da su se vladajući prepali razgovora o civilnoj zašiti jer sami priznaju da postoji problem u funkcioniranju.

Osnovni problem izmjena tog zakona, koje se donose po hitnom postupku, je u tome što je, kaže Selak Raspudić, opet riječ o kozmetičkoj, ali nužnoj prilagodbi, umjesto supstancijalne promjene zakona. Upozorila je i na nepravilnosti u javnoj nabavi za Civilnu zaštitu.

„Na tragu smo nove potencijalne goleme afere u javnoj nabavi, afere koja bi se mogla nazvati 'gauda gate'”, ustvrdila je Selak Raspudić navodeći kako kilogram gaude inače stoji od 45 do 55 kuna, a onaj sir koji se nabavlja u sklopu opskrbe Civilne zaštite 80 kuna.

„Znači, u sklopu Civilne zaštite košta 50 posto skuplje, a trebao je koštati znatno manje jer se nabavlja na veliko, a nabavljeno je 7,5 tisuća kila sira za 600 tisuća kuna”, dodala je Selak Raspudić.

Dalija Orešković (Centra) ustvrdila je pak da trenutačno imamo na snazi diktaturu Nacionalnog stožera civilne zaštite, da je riječ o neustavnom tijelu koje radi na neustavan način i donosi odluke po političkome, a ne po stručnom kriteriju.

Na njezino izlaganje reagirao je Josip Borić (HDZ), koji je rekao kako to nije tema rasprave, nego opasne tvari i implementiranje EU direktive. „I vi spadate u jednu takvu tvar jer jednostavno nas svaki dan pokušavate uvjeriti da smo mi stalno krivi za nešto, pogotovo Stožer civilne zaštite”, dodao je Borić.

Uspoređivanje zastupnice s opasnom tvari osudili su Miro Bulj (Most) i MarIjan Pavliček (HKS). „Uspoređivati zastupnicu s pesticidima može samo Plenkovićeva pahuljica”, ustvrdio je Bulj.

Branko Bačić (HDZ) ocijenio je neprihvatljivim što Orešković ne poštuju odluke Ustavnog suda, na što se prisegom obvezala. „Stožer nije paradržavno niti neustavno tijelo, već temeljem zakona i Ustava ovlašteno za provođenje mjera zaštite građana od zaraznih bolesti, a to što ga Orešković proglašava paradržavnim govori o njoj i njezinom pravnom znanju”, rekao je Bačić i dodao kako onda ne čudi što su ovih dana sudovi u Hrvatskoj poništili rješenja koje je donosilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na čelu s Orešković.

„Nije Upravni sud smanjio ovlasti Povjerenstva, već utvrdio da su godinama radili izvan zakona”, dodao je Bačić.

Predstavnik Zeleno-lijevog bloka Tomislav Tomašević smatra također da je riječ o tehničkim izmjenama zakona koje ne zadiru u srž problema sustava civilne zaštite.

Drži da se spor oko toga o čemu će se raspravljati treba riješiti na sjednici predsjedništva jer se dosad nikad nije tumačio poslovnik na način da se strogo moraju držati izmjena u raspravi, već su uvijek širili raspravu barem na zakon.

Ne može se, napomenuo je, razgovarati o tim izmjenama, a da se ne govori o tome da se krše drugi članci u tom istom zakonu jer je, primjerice, zakonom 2015. predviđeno osnivanje vanproračunskog fonda za civilnu zaštitu i opremu za spašavanje nakon prirodnih katastrofa, ali se to nije dogodilo.

Nejasan odnos između sustava civilne zaštite i domovinske sigurnosti

Smatra također da se donošenjem Zakona o sustavu domovinske sigurnosti "napravio nered" jer su u Hrvatskoj bile tri katastrofe, a ni jednom nije primijenjen taj zakon. Također, upozorio je da nije jasno kakav je odnos između zakona koji uređuju sustave civilne zaštite i domovinske sigurnosti.

Mirela Ahmetović iz Kluba zastupnika SDP-a zauzela se za izmjene koje će generirati pozitivne procese u sustavu civilne zaštite kako bi buduće katastrofe mogli dočekati pripremljeniji.

Poručila je da je bilo previše propusta u funkcioniranju nacionalnog sustava civilne zaštite. "U Hrvatskoj se rado bavimo kažnjavanjem, slabo se bavimo prevencijom", zaključila je.

Za posljedice potresa i pandemije rekla je da se nisu mogle spriječiti ni predvidjeti, ali i ocijenila da sustav nakon potresa lani, 29. prosinca, nije adekvatno reagirao.

Upozorila je također da se 50 dana čekao protokol za cijepljenje koji bi osujetio zloporabe te da "nejasni protokol služi kao alibi za korištenje rupa".

Predstavnik Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček upozorio je da su pandemija i potres na Banovini pokazali brojne manjkavosti, posebice u odnosu na funkcioniranje Nacionalnog stožera i njegove usuglašenosti s lokalnim stožerima.

I sam je kao čelnik vukovarskog stožera svjedočio na početku epidemije "nedorečenim mailovima" i situacijama u kojima nisu mogli doći do konkretnog odgovora.

Predstavnik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Stephen Nikola Bartulica rekao je da je Vlada premijera Andreja Plenkovića imala preveliko povjerenje u europske institucije i birokraciju oko plana za nabavu cjepiva, a sad se jako intenzivirao razgovor o ruskom cjepivu što je prije mjesec dana bilo nezamislivo jer su se mogle čuti izjave kako sve ide po planu, a "ustvari ništa ne ide po planu".

Vladajući: Civilna zaštita dobro odradila, Oporba: Stvar su spasili volonteri

Vladajući su odgovorili da je civilna zaštita dobro odradila svoj posao u uvjetima prvog šoka, uključivanje dodatnih snaga ostvarilo je svoju svrhu i brzo je organizirana međunarodna pomoć.

Mario Kapulica iz Kluba zastupnika HDZ-a rekao je da su čuli puno kritika za koje želi vjerovati da su dobronamjerne, ali da su lokalne vlasti i sustav civilne zaštite dobro odradili svoj posao.

Za izmjene i dopune zakona rekao je da očito nisu upitne jer o njima malo govore, ali su u okviru te točke raspravljali o robnim zalihama, problemima s propusnicama i broju jedinica civilne zaštite, potresu, panedemiji, kriminalu i korupciji i povlaštenosti.

No, poručio je kako mu nije jasno kako bi netko mogao biti povlašten u slučaju katastrofe opasnim tvarima i je li 10,5 tisuća članova HDZ u Sisačko-moslavačkoj županiji povlašteno u situaciji s potresom ili njih 4600 u Glini, Petrinji i Sisku.

Rasprava o izmjenama tog zakona je, zbog brojnih pojedinačnih rasprava, potrajala do navečer.