Podatak da je Europska unija čak 68 posto oružja za Ukrajinu nabavljala od SAD-a pokazuje koliko je zapostavljena europska industrija oružja. Nakon što je prikupljena vojna pomoć za Ukrajinu, Unija je uvidjela da se zalihe municije i naoružanja troše brže nego što se mogu nadomjestiti. Stoga strategija predviđa da zemlje članice moraju ulagati više, bolje i zajednički kako bi povećale i ojačale svoje vojne kapacitete. U tome bi trebalo pomoći 1,5 milijardi eura, koliko EU predviđa izdvojiti u periodu od 2025. do 2027. godine.

I dok na papiru lista želja dobro izgleda, na bojišnici u Ukrajini sasvim je druga priča. Kronično joj nedostaje municije, napose topničkih granata.

EU je u proljeće prošle godine obećao do ožujka ove godine isporučiti milijun komada, a podaci do kojih je došao Reuters otkrili su da ih je dostavljeno tek nešto više od polovice. Sada navode da će do kraja godine isporučiti 1,1 milijun komada.

'Nije šala, u dubokim smo govnima'

'Nije šala, u dubokim smo govnima', rekao je za Politico Marc Thys, umirovljeni belgijski general pukovnik, netom prije nego li je EU predstavio strategiju. Thys se svojom izjavom referirao na manjak proizvodnje streljiva u Belgiji, ali i u ostatku Europe te potrebe Ukrajine.

Dodao je da će trebati godine da Europa izgradi kapacitete za proizvodnju oružja i streljiva potrebne za pomoć Ukrajini te ponovno opremanje nacionalnih snaga.

Hrvatska obrambena industrija ima godišnju proizvodnju od oko 200 milijuna eura, a na izvoz otpada nešto više od sto milijuna eura. Stoga je u priči oko obrambene strategije EU-a ono što hrvatska vojna industrija može ponuditi vrlo skromno jer je zapravo svedena na HS Produkt, odnosno proizvodnju pušaka i pištolja, te proizvodnju kaciga Šestan-Buscha. Istina, mogući su i proizvodnja i remont brodova u brodogradilištima te remont oklopnjaka u Đuri Đakoviću.

'Europa i Hrvatska su se uspavale'

'Europska skladišta ispraznila su se nakon dvogodišnjeg rata i trebat će tri do pet godina da se popune. Države će morati izdvajati puno više novca nego do sada', smatra Alojzije Šestan, suvlasnik tvrtke Šestan-Busch.

Šestan drži da se Europa, pa tako i Hrvatska, uspavala i da su svi zaboravili kakav je bio rat na Balkanu prije trideset godina.

'Previše se Europa oslonila na NATO. On zahtjeva da budete opremljeni, da ulažete i da ste sposobni zaštititi se. Nije istina da je NATO kišobran koji će vas zaštititi. Prvo ćete braniti sami sebe, a tek onda dolazi pomoć', naveo je Šestan.

I dok Thys smatra da je manjak municije u europskim skladištima kulturološki problem jer se previše oslanjalo na SAD, odnosno NATO, Šestan smatra da su za to zaslužne politike koje nisu ozbiljno doživljavale vojsku.

'A kad god je nekakva situacija, od raznih katastrofa pa do covida, svi pitaju gdje je vojska. Tako i sada pitaju gdje je municija, gdje je vojna oprema. A nema ni municije, ni granata, a ni baruta. Mislim da se Unija sada osvijestila da su joj potrebne vojska i vojna industrija', naveo je Šestan te dodao da i Hrvatska treba imati proizvodnju streljiva pod državnom kapom.

Prema podacima Europske obrambene agencije (EDA), objavljenima na kraju prošle godine, europski obrambeni proračun u 2022. godini dosegnuo je rekordnih 240 milijardi eura, šest posto više nego u 2021. godini.

Europa je počela više ulagati, ali je pitanje koliko Ukrajina može izdržati. Vremena i topničkog streljiva svakim je danom sve manje. Stoga ne čudi to da se u Šternberku u istočnoj Češkoj danonoćno radi da bi se zgrade iz Drugog svjetskog rata pretvorile u čvorište za opskrbu Ukrajine oružjem i streljivom.

Ukrajini treba 2,5 milijuna topničkih granata godišnje

Posjećujući pogon u Šternberku, u vlasništvu češkog privatnog proizvođača oružja Excalibur Army, general Onno Eichelsheim, šef nizozemske vojske, opisao je hitnost situacije jer gubici Kijeva rastu u istočnoj i južnoj Ukrajini.

'Moramo to ubrzati. Moramo isporučiti više i moramo to učiniti brže', rekao je za Reuters.

A na svaku granatu koju Ukrajina ispali duž prve linije Rusija ispali njih pet ili šest. Ova neravnoteža ograničava sposobnost Ukrajine da suzbije ruske napade i osigura pokriće za kretanje svojih trupa.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je prošli tjedan ministrima vanjskih poslova EU-a da im je ove godine potrebno 2,5 milijuna topničkih granata.

Opskrba Ukrajine streljivom mora se povećati ako se želi preokrenuti tijek rata, napisali su analitičari Franz-Stefan Gady i Michael Kofman u veljači.

'Kijevu je potrebno oko 75 do 90 tisuća topničkih granata mjesečno da bi se održao obrambeni rat, a više nego dvostruko, od 200 do 250 tisuća, treba za veliku ofenzivu', naveli su. A EU ih je u proteklih godinu dana isporučio tek nešto više od pola milijuna.