Prema neslužbenom objašnjenju iz Ureda predsjednice, praksa oduzimanja odličja nije institucionalizirana ni u jednom slučaju haške presude za ratne zločine, pa tako odlikovanja nisu oduzeta ni Tihomiru Blaškiću ni Dariju Kordiću. Prema tome, 'ne postoji institut automatizma oduzimanja odlikovanja RH', rezimiraju na Pantovčaku. To priznanje da Hrvatska de facto ne priznaje haške presude ne uključuje međutim vojne činove, čije je oduzimanje automatizirano i za koje je trenutno zadužena  - predsjednica RH. Bivši predsjednik Ivo Josipović potvrdio je za tportal da je osobno potpisao desetak deklaratornih rješenja o oduzimanju vojnih činova temeljem težih kaznenih presuda. 

Oduzimanje državnih odličja i vojnih činova regulirano je kroz tri propisa: Zakonom o odlikovanjima i priznanjima RH, pratećim Pravilnikom o odlikovanjima i priznanjima te Zakonom o službi u Oružanim snagama RH. Potonji, tzv. vojni zakon, ujedno je najodređeniji: 'Osoba gubi čin po sili zakona... ako je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje pet godina za kazneno djelo protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva...' 

Što znači 'po sili zakona'? 

'To znači da nakon što se neka pretpostavka ispuni, onda se deklaratornim upravnim aktom može samo konstatirati da je određenog dana nastupila određena činjenica. U slučaju generala HV-a, to bi značilo da su silom zakona njima de iure činovi oduzeti s danom pravomoćnosti presude', objašnjava za tportal prof. Vedran Đulabić. 

Međutim odlukom da neće oduzeti odličja hrvatskim generalima predsjednica i vrhovna vojna zapovjednica Kolinda Grabar Kitarović zapravo je odbacila provedbu učinaka haške presude u hrvatskom zakonodavstvu. Ni premijer Andrej Plenković, uostalom, nije 'blagoslovio' takvo postupanje: prvo je ustvrdio da je riječ o duboko moralno nepravednoj presudi, čiji su mnogi navodi neutemeljeni i neprihvatljivi, da bi potom kazao tek da se presuda 'poštuje'. Poštovanje međutim nije isto što i priznanje presude sa svim njezinim pravnim učincima. 

Govoreći o oduzimanju odličja, predsjednica je poručila i da se ta 'praksa nije primjenjivala, osim u slučaju odluka domaćeg zakonodavstva'. Nije jasno kako se to 'praksa nije primjenjivala'; može se pretpostaviti da je predsjednica mislila da se nisu primjenjivali propisi o oduzimanju odličja temeljem presuda stranih sudova, pa bio to i Haški sud, čije je formiranje prije 24 godine Hrvatska zagovarala, a suradnju s tom institucijom potom i propisala kroz Ustavni zakon.

Ni u ostala dva propisa, koji se odnose na odličja, nije naznačeno prihvaćaju li se međunarodne pravomoćne presude kao temelj za oduzimanje odličja.

'Trebalo bi istražiti praksu Državnog povjereništva kako bi se vidjelo koliko je odličja oduzeto i po kojim osnovama, kao i zašto neka odličja nisu oduzeta. To je legitimno pitanje. Pozivati se na nešto što se nije radilo ne znači da je ispravno što se to nije radilo', konstatira Đulabić, ističući da nisu predviđeni ni rokovi u kojima bi se odličja trebala oduzeti - izuzev roka od godinu dana unutar kojeg se od Ministarstva pravosuđa traže podaci o presudama.

Podsjetimo, Državno povjereništvo za odlikovanja i priznanja RH pri Uredu predsjednice čine Povjerenstvo za civilna odlikovanja i priznanja i Povjerenstvo za vojna odlikovanja i priznanja. Pravilnikom je propisano da će Povjereništvo za nositelje odlikovanja ili priznanja za one koji su pravomoćno osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje tri godine predložiti oduzimanje odlikovanja, a podatke od Ministarstva pravosuđa zatražit će 'najmanje jedanput godišnje'. Ostaje vidjeti hoće li Ministarstvo pravosuđa na Pantovčak poslati i podatke o haškoj presudi. 

'Izjava da se osuđenim generalima neće oduzeti odličja temeljem njihove obrane od velikosrpske agresije nema veze s onim što piše u propisima. To jest politička odluka, no propisi su jasni i ne treba ih posebno tumačiti. Povjereništvu nije dana mogućnost da predloži oduzimanje odlikovanja, već je propisano da ono to mora predložiti', kaže Đulabić.

Drugo je pitanje koliko to ima smisla, s obzirom na to da je Grabar Kitarović rekla da odličja neće oduzeti, što ujedno znači da neće provesti ni izričitu odredbu iz Zakona o odličjima, prema kojoj će predsjednik RH po vlastitoj odluci oduzeti odlikovanje ili priznanje ako nositelj odlikovanja ili priznanja postupa protivno pravnom poretku ili moralnim zasadama u RH.

'Hrvatska je osnivač Haškog suda, imamo ustavni zakon o suradnji s tim sudom, Ustav RH koji među svojim temeljnim odredbama ističe zaštitu ljudskih prava, Kazneni zakon s kaznenim djelom ratnog zločina itd. Svatko može sam zaključiti podrazumijeva li haška presuda postupanje suprotno pravnom poretku i moralnim zasadama RH, može se složiti ili ne s presudom, ali činjenica je da ta presuda postoji i da se zakonski propisi moraju uvažavati. S pravne strane tu nema previše manevarskog prostora', zaključuje prof. Đulabić.