Mandat predsjednika Rektorskoga zbora traje jednu akademsku godinu, a u Zbor, koji odlučuje o pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj sveučilišta u Hrvatskoj, uključeni su svi rektori javnih sveučilišta u Hrvatskoj.

Anđelinović je najavio da će se zauzimati za postizanje "sinergije" s resornim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta radi, kako se izrazio, osiguranja "što bolje efikasnosti sredstava".

"Bilo je vrlo često nesporazuma između Rektorskog zbora i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta", rekao je Anđelinović. Nesporazumi su, smatra, nastajali jer prije donošenja zakona koji se odnose na sveučilišta nisu razmatrane "stvari koje život donosi".

Predsjednik Rektorskoga zbora smatra da je prilikom donošenja proračuna RH ključno da se uzmu u obzir podaci kojima raspolažu Rektorski zbor i sveučilišta te da se uvaže njihova traženja kako bi u financijskom smislu mogli podignuti razinu hrvatskih sveučilišta. Nužnim smatra i pronalaženje rješenja za dugoročno financiranje sveučilišta. "Mi danas nemamo cjelovito financiranje našeg obrazovnog sustava i to je stvar koju je za početak najbitnije riješiti", kazao je Anđelinović.

Nakon toga se, kako je rekao, s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta treba razraditi tri ključna zakona: prvi je o visokom obrazovanju, drugi je o kvaliteti unutar obrazovanja, a treći se odnosi na kvalifikacijski okvir. Objasnio je da je zakon o kvalifikacijskom okviru važan jer je zbog njega donesena ustavna presuda, odnosno Ustavni sud je, kako je rekao Anđelinović, "na neki način taj zakon dezavuirao".

Odgovarajući novinarima na pitanje o financiranju hrvatskih sveučilišta, Anđelinović je istaknuo kako sadašnji model trošarina sveučilišta neće moći dugoročno izdržati. "Mi za sada imamo riješen jedan dio sredstava koji nam država plaća, ali jedan dio je prebačen na teret sveučilišta i mi taj dio možemo izdržati neko vrijeme no dugoročno ne možemo", poručio je Anđelinović.

Po njegovu mišljenju sveučilištima u Hrvatskoj moglo bi se pomoći preusmjeravanjem dijela proračunskih sredstava namijenjenih udrugama.

"Cijelo visoko obrazovanje i znanost koja producira 99 posto radova financira se s tri milijarde kuna na godinu, a s isto toliko sredstava financiraju se i udruge u RH. Kada bi se financiranje udruga prepolovilo, mi bismo u obrazovanju postigli dvostruki efekt", kazao je Anđelinović. Pri tomu je istaknuo kako nema ništa protiv udruga jer neke od njih rade izvanredno, ali on govori "o težištu države".

Dosadašnji predsjedatelj Rektorskog zbora RH Damir Boras je predajući dužnost Anđelinoviću istaknuo kako je misija Rektorskog zbora osvješćivanje javnosti o potrebi promjena u viskoobrazovnom sustavu.

"Bitno je da djelujemo zajedno i da obrazujemo stručnjake koji su potrebni Hrvatskoj i Europi ali tako da osiguramo njihov ostanak u Hrvatskoj da oni razvijaju naš državni i hrvatski identitet", poručio je Boras.

Podsjetio je da Hrvatska za istraživanje i znanost izdvaja samo 0,72 posto BDP-a, dok je u svim ostalim zemljama članicama Europske unije to je izdvajanje barem 1,2 posto BDP-a. "To je problem i moraju se pronaći prioriteti, a zadatak je Rektorskog zbora da te prioritete osvijesti", dodao je.

Po njegovim riječima u proteklih godinu dana u Hrvatskoj je bio "vakuum upravljanja" što je utjecalo na to da sva sveučilišta u Hrvatskoj ostvare ukupne gubitke od 100 milijuna kuna u materijalnim troškovima. "To je vrlo malen iznos u odnosu na proračun, a od tih100 milijuna kuna oko 45 milijuna do 50 milijuna odnosi se na zagrebačko svečilište", dodao je.

Po Borasovu tumačenju glavna poteškoća u vezi financiranja sveučilišta u Hrvatskoj je u tome "što autonomija sveučilišta mnogima nije po volji".