Makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin istaknuo je na konferenciji za novinare da je lanjski rast BDP-a u Hrvatskoj za tri posto zapravo loš kada se usporedi s drugim post-tranzicijskim zemljama EU-a, poput Mađarske, Slovenije i sl.

Hrvatska se ne razvija nego brine o stabilnosti financija

Samohvala Vlade Andreja Plenkovića je pogrešna jer već na prvoj stranici izvješća o gospodarskom rastu u EU stoji da Hrvatska već 10 godina nije ostvarila konvergenciju prema razvitku, već se brinula o stabilnosti financija.

Kroflin ocjenjuje da je prosječan rast od tri posto, što u Vladi smatraju da je senzacija vrijedna samohvale, zapravo dokaz da je Hrvatska ekonomski neuspješna zemlja.

'Smatramo da bi nas takav pristup ljudi iz politike, koji donose ključne odluke, u iduću godinu do dvije mogao skupo koštati', kaže Kroflin.

Upozorio je da će uslijed trgovinskog rata SAD-a i Kine, pojave koronavirusa i novog migrantskog vala netko u eurozoni sigurno kliznuti u recesiju.

'Ono što nas očekuje u ovoj godini moglo bi biti relativno izazovno, pa bi se politika time trebala ozbiljno baviti', ističe Kroflin.

Volio bi da ministar financija Zdravko Marić iskoristiti predsjedanje EU-om za usuglašavanje mjera za potencijalno negativne trendove koji bi nas mogli zadesiti. Sadašnji trenutak je najbolji za to jer su krediti jeftini, dodao je.

Euro nam neće podići cijene, ali će smanjiti plaće

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić upozorio je da hrvatska politika prati "status quo" europske ekonomske politike, koja zagovara stabilnost ispred razvitka, iako su reforme jedino rješenje nadolazećih problema.

'Ne poduzima se ništa za aktivnu ekonomsku politiku, a eurozona samu sebe ne reformira', ocjenjuje Ribić.

Svemu tome pridonosi i opčinjenost hrvatske politike dovođenjem eura u Hrvatsku, što neće dovesti do rasta cijena, ali će se pojaviti problemi u sustavu plaća.

'Padat će plaće, radikalno, u situacijama gdje nemate svoju valutu. Čekajući Bruxelles smanjit će nam se broj stanovnika do mjere da nećemo imati nikakvu perspektivu', tvrdi Ribić.

Ističe da je hrvatskoj ekonomskoj politici kuna bitna kao prostor za manevriranje u slučaju krize.

'Ako nemate vlastitu valutu s kojom možete manevrirati, odsjekli ste si obje ruke u vrijeme recesije, to je ta panika na koju smo htjeli upozoriti. S ovim bijednim rastom ne rješava se nikakav problem', zaključio je Ribić.