Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu
Sindikat također predlaže da se građanima koji napadnu službene osobe počnu izricati egzemplarne kazne koje će javnosti poslati poruku da se napadi na one koji služe građanima neće tolerirati. Jednako tako, smatraju da treba razmisliti i o tome treba li jačati stalno rastuću vojsku zaštitara ili ulagati u policiju, kao jedino ovlašteno redarstveno državno tijelo.
Sindikat u priopćenju ističe da u Kaznenom zakonu već postoje posebne odredbe koje definiraju prisilu prema pravosudnom dužnosniku, prisilu prema zdravstvenom radniku, prisilu prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, koji se događaju samo kad se napadne vojna osoba, policijski službenik, vojni policajac ili zatvorski čuvar.
'Zakon istovremeno široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih, pa tako ispada da za uvrštenje pojedinih kategorija službenih osoba u krug subjekata koje Kazneni zakon posebno tretira kada je u pitanju prisila i napad treba čekati da se nekoga prebije, napadne, rani ili ubije kako bi ih Kazneni zakon 'prepoznao'', ističe sindikat.
Sindikat upozorava da takva praksa prigodnog ubacivanja novih 'štićenika' u odredbe Kaznenog zakona, uz odgovarajuću podršku resornog ministra ili ministrice, kao posljedicu ima to da neka od službenih osoba uvijek ostaje nezaštićena i neprimijećena, barem dok se ne dogodi napad baš na tu skupinu službenika.