Sindikati su poručili da su 2006. godine sindikati u trećem danu štrajka potpisali sporazum s Vladom u kojem je povišica plaća bila tri puta po šest posto i šest puta po 2 do 2,3 posto, što ukupno iznosi 18 posto za sve i 13,7 posto takozvanog prosvjednog dodatka koji je sustigao u tom času veliko zaostajanje plaća u prosvjeti. 'I on se odnosio na čitav sustav, i za osnovne i srednje škole i visokoobrazovanje', rekao je predsjednik Velikog vijeća Igor Radeka i dodao 'pa ja preporučam premijeru Plenkoviću da pita onu prethodnu tajnicu, ona dobro zna za sve to'.

Sindikati su iznijeli nekoliko podataka o rastu plaća u javnom sektoru tijekom Vlade premijera Plenkovića uspoređujući s prosvjetom, pa je tako u obliku dodatka 4 posto porasla plaća u sekotoru zdravstva 2015. godine, a u rujnu 2019. godine porasla je za dodatnih tri plus četiri posto. U socijalnoj skrbi u lipnju 2018. godine plaće su porasle od 3 do 23 posto. U posljednje četiri godine u MUP-u su plaće rasle od 3,1 do 9,5 posto te je značajno rastao koeficijent pilotima u MUP-u od 30 do 90 posto. Zbog hrvatskog predsjedanja EU izrađena je poptuno nova uredba o koeficijentima za zaposlene u sektoru vanjskih poslova gdje su neke plaće značajno rasle, primjerice glasnogovorniku 3,2 posto, navode.

Redoviti profesor u trajnom zvanju, najsloženija kategorija zaposlenika u sustavu obrazovanja, ima ispod 3 posto. U listopadu 2018. godine zaposleni u vojci su dobili dodatak od 10 posto, u lipnju 2019. godine povećane su im naknade za razne vrste terenskog rada, dežurstava i slično. U ožujku 2019. godine Vlada je povećala osnovicu sucima i drugim pravosudnim dužnosicima za 6 posto.

'Mi se ne protivimo povišici plaća u ovim sektorima. Mi se ne protivimo tim procesima jer to je prirodno stanje stvari. I nama inače, ukupno gledajući, plaće vrlo sporo rastu, u isto vrijeme imamo egzodus ljudi u inozemstvo, prema tome mi smatramo to prirodnim, ali se pitamo zašto samo prosvjeta ne?'. Zašto se to obrazovanju ne može omogućiti i to opet sa vrlo razumnim zahtjevom. U međuvremenu se drugdje plaće rasle značajno više. Ovo što se traži 6,11 je opet sustizanje i zaostajanje, ništa više od toga. Očigledno ja da ova i prethodne Vlade nemaju promišljenju politiku plaća i da nemaju jednak tretman prema svim sektorima', zaključuje Radeka.

Dodao je kako štrajk u visokom obrazovanju ne janjava već je odaziv i dalje vrlo visok te da se štrajk nastavlja. 'S obzirom na sve što smo čuli iz Vlade mi ćemo podržavati štrajk dok god je spremnost na štrajk naših ljudi. S vremenom će krenuti i drugi načini zaštite prava naših članova i zaposlenika jer ovo je pitanje i zaštite materijalnih prava i pitanje zaštite dostojanstva', navodi.

'Osvrnut ću se na ove tri godine koje je premijer prikazao. Po njegovom mišljenju to je jako puno, po našem jako malo. Tko je sad od nas ovdje u pravu. Promatrati stvari u odabranom vremenskom razdoblju koje njemu odgovara je pristrano, to nije objektivno. Zašto ne promatra stvari u vremenu od deset godina. I na toj skali od deset godina vidjet će zastrašujuće brojke. Svake godine društvo nešto proizvodi, svake godine bi se trebalo povećavati bogatstvo društva', objašnjava glavni tajnik Vilim Ribić.

Dodao je da se premijer pravi Englez te rekao da nije u pitanju koliko su plaće rasle u aspolutnim brojkama i postocima već je pitanje društvenog statusa, pitanje poštovanja profesije. 'A kako se ono mjeri, pa mjeri se jednostavno tako da ja uspoređujem plaće prosvjetara sa drugim plaćama u zemlji. I onda mogu reći da li su ti ljudi bili adekvatno plaćeni. Dakle pitanje ne glasi koliko su plaće porasle već pitanje glasi koliko su porasle u odnosu na druge'.

Za premijera je još rekao da pokazuje kako je voljan poraziti prosvjetare - on je moćan, on je snažan i on pokazuje snagu kako bi dobio glasove na izborima.

Makroekonomist Matija Kroflin također je objasnio kako se podaci ne mogu gledati u samo tom razdoblju.

'Iako politika doživljava na neki način da sve s jednim mandatom Vlade počinje i završava, pa premijer govori samo o onome što se s plaćama događalo u vrijeme njegovog mandata, realni život to baš ne precipira tako. Zato gledati što se s plaćama događalo ove zadnje četiri godine nije valjana usporedba. Ono što želimo pokazati je što se s plaćama događalo zadnjih deset godina, kada se plaće u javnim službama uspoređuju s drugim zaposlenima u zemlji', navodi.

Ova usporedba od deset godina, kako objašnjava, je važna zato jer je došlo do značajnog rezanja plaća u javnim službama - bila je osnovica umanjena, mijenjali su se koeficijenti 2009. godine. 'I sada ako to zaboravimo i gledamo samo 2016. godinu, onda to nije valjana usporedba'.