Bijela kuća nedavno je upozorila sirijski režim da će počiniti tragičnu pogrešku ako upotrijebi kemijsko oružje, dok je glasnogovornik sirijskog ministarstva vanjskih poslova kazao da će Sirija svoje kemijsko oružje koristiti samo ako će biti suočena s 'vanjskom agresijom' ali nikada protiv svojih civila.

Jedan od bivših sirijskih veleposlanika kazao je ovoga tjedna kako je 'uvjeren' da će Asad biti spreman koristiti svoje kemijsko oružje, ako osjeti da su mu dani odbrojani.

Nekoliko dana ranije, Wall Street Journal je objavio, pozivajući se na izvore obavještajnih službi, da Sirija razmješta kemijsko oružje.

Stručnjaci su po tom pitanju vrlo oprezni. 'Informacije s kojima raspolažemo su vrlo šture i kontradiktorne', rekao je jedan strani diplomat.

Osim toga, praktički ne postoje javno dostupni podaci o sirijskom kemijskomm oružju budući da Damask nije član Organizacije za zabranu kemijskog oružja.

Izraelci su dosad pokazali najveću zabrinutost, a jedan od zapovjednika izraelske vojske, general Yair Naveh kazao je da 'Sirija posjeduje najveći arsenal kemijskog oružja na svijetu'. Sirija ima 'projektile i rakete koje mogu doseći bilo koji dio izraelskog teritorija', rekao je Naveh.

Stručnjaci i analitičari procjenjuju da je Sirija razvila vrlo sofisticirano oružje, te da posjeduje velike količine kemijskog oružja, između ostaloga tradicionalno oružje poput iperita, koji je u velikoj mjeri korišten tijekom Prvog svjetskog rata, te plina sarin i neurotoksičnog plina VX, koji ima smrtne posljedice. Damask je navodno počeo razvijati program kemijskog oružja 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća uz pomoć tadašnjeg Sovjetskog Saveza kako bi pojačao svoju borbu protiv Izraela. Sirija ipak nikada nije koristila svoje kemijsko oružje.

Sirijski režim je nakon toga uz pomoć Irana, jednog od svojih najvažnijih savjetnika, 'izgradio centre za proizvodnju', po Centru za strateška i međunarodna pitanja.

Prema studiji Centra za neširenje oružja, Sirija posjeduje četiri ili pet tvornica za kemijsko oružje, koje se nalaze u blizini Damaska i Alepa, te u Hami, središtu pobune protiv Asadova režima.

Stručnjaci također upozoravaju da su početkom srpnja organizirani vojni manevri koji su uključivali i rakete tipa Scud i SS-21 koje mogu nositi kemijsko oružje.

'Korištenje tog oružja bilo bi vrlo, vrlo rizično' za režim, ocjenjuju stručnjaci.

Takav tijek događaja u Siriji mogao bi znači internacionalizaciju sukoba, naročito ako bude ugrožen i izraelski teritoriji, smatraju analitičari.

Zapad strahuje i od toga u čije će ruke doći sirijsko oružje, kemijsko i klasično, u slučaju pada Asadova režima, a neki se boje da bi ono moglo završiti u rukama terorističkih skupina, posebice Al Kaide.

Sjedinjene Države već su prošloga tjedna upozorile Siriju da će ju smatrati odgovornom ako ne uspije osigurati sigurnost svog kemijskog oružja. U veljači ove godine, američki dužnosnici su procijenili da bi za osiguranje kemijskog oružja u Siriji trebalo više od 75.000 ljudi.