Na pitanje o tome koliko ima prostora za djelovanje pravosuđa u ovom slučaju, Škare Ožbolt kaže: “Meni se čini da ima jako malo prostora za bilo kakvo djelovanje, pitanje je uopće što je to. Kao savjetnica predsjednika bila sam aktivno uključena u operaciju Bljesak. Tamo je bio kanadski bataljon, UNPROFOR, svi promatrači su vidjeli da je operacija izvedena precizno i bez problema. Odmah nakon operacije je cijeli diplomatski zbor, vojni atašei, posjetio taj dio. Teško se može govoriti o ikakvom kršenju ljudskih prava i ikakvim zločinima. To je potpuno besmisleno. Kao ministrica pravosuđa sam radila s Haškim sudom i nikada operacija Bljesak nije bila tema ni itko od tih ljudi. Bilo je optužbi iz RS-a, ali to je bilo na razini spekulacija pa i ova odluka o kojoj Milanović govori da je je Vlada donijela 2015. imala je za cilj anulirati te spekulacije.”

“Začuđena sam i kao sudionica događaja 1995., kao ministrica pravosuđa, a i sada, da se ovakve teme potežu. U konačnici, da se pokušavaju i procesuirati, što nema nikakvog rezona”, govori Škare Ožbolt za N1.

“U svakom slučaju ovo treba gledati u kontekstu odnosa unutar BiH koji su sve složeniji i kompliciraniji i koje svi u susjedstvu pratimo s velikom zabrinutošću. Nijedan general ne treba biti zabrinut, odradili su posao sjajno. Vjerojatno će Ministarstvo pravosuđa proslijediti ovo na analizu, ali u DORH-u bi već postojali tragovi da se to dogodilo, prekomjerno granatiranje ili nešto slično”, smatra bivša ministrica podsjećajući da su se i “tada događale nekakve situacije i unutarnji sukobi u RS-u”.

Na pitanja o “trovanju odnosa” koje je spomenuo predsjednik Milanović i prijedlozima da se uzvrati jednakom mjerom, Škare Ožbolt kaže: “Nikad ne bih išla na takav način.”

“Sve ono što je isprocesuirano je isprocesuirano je pred Haškim sudom. Ono što on nije stigao, dao je u nadležnost državama. Ovakav jedan predmet bio bi u tom slučaju dostavljen Hrvatskoj, ne BiH. Dosta je bilo teško uspostaviti taj odnos 90-ih za vrijeme rata s vodstvom BiH. Tuđman je Izetbegoviću nudio vojni sporazum 1992. kako JNA koja se povlačila iz Hrvatske ne bi otišla u BiH. Izetbegović to nije prihvatio i JNA je otišla u BiH i dogodilo se to što se dogodilo. Sva ta zbivanja imaju svoj epilog. Nikad se ne bih ponašala po nekom reciprocitetu jer to nema nikakvog smisla”, govori ona.

Domovinski pokret

“Nije Miroslav Škoro baš takav naivac što bi se sad moglo zaključiti. Znao je s kim se hvata u kolo i tko čini njegovu ekipu. S kim si, takav si. Ne može on sada biti svjetla figura u odnosu na one oko njega,  a ne mogu ni oni sve svaljivati na njega”, govori o situaciji u Domovinskom pokretu.

“Dok god političari smatraju politiku sredstvom za ostavarivanje poslova, a ne kao krvavi rad za opće dobro, imat ćemo ovakvu političku scenu kakvu imamu. Hrvatska je bremenita problemima i toliko sporo napraduje u odnosu na Poljsku, Češku, Slovačku. Nekad su nam te zemlje gledale u leđa. Zašto? Zato što nemamo ekipu koja radi za opće dobro. Sve ovo što nam se događa, događa nam se s razlogom”, kaže.

O mogućoj rekonstrukciji vlade, kaže da joj “djeluje realno”.

“Imate ljudi koji jednostavno ne odgovaraju svim izazovima koji su pred Vladu postavljeni. Mislim da Ministarstvo pravosuđa i uprave treba razdvojiti. To je bilo spajanje samo da se smanji broj ministarstava. Ova jesen je period kad bi se moglo očekivati da Plenković napravi neku manju rekonstrukciju”, kaže.