Kako doznaje dnevnik država već tijekom ove jeseni planira krenuti u proces organizirane obnove, bez obzira na to jesu li riješeni imovinsko-pravni poslovi, je li detektirano tko je od vlasnika objekta imao prebivalište na sam dan potresa u oštećenoj zgradi i je li nekretnina legalizirana ili nije.

Upravo su se te tri točke u ovom dugotrajnom procesu - u kojem su, primjerice, u Zagrebu uklonjena samo tri objekta, a kroz organiziranu obnovu nijedan još nije obnovljen - pokazale kao najveće prepreke. Zbog toga država sada želi obnavljati objekte bez obzira na zatečeno stanje vlasništva, a sve kako bi time bio ostvaren širi javni interes.

Ova problematika posebno je izražena na području Zagreba gdje veliki broj oštećenih zgrada nije ni etažiran pa je samim time teško utvrditi stvarne vlasnike u stambenim zgradama, a zbog toga se niti ne mogu donositi odluke o obnovi.

Službenici Ministarstva graditeljstva, kažu sugovornici, muku muče kako bi ispunili zahtjeve umjesto korisnika jer često ne mogu niti doći do nekog bitnog podatka za utvrđivanje vlasništva, a i upiti službenika prema gruntovnici i katastru u dobivenim odgovorima identificiraju neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra.

"Ovdje dolazimo do najvećeg problema jer se na temelju nepotpunog zahtjeva ne može donijeti odluka, a ako nema odluke, nema ni obnove. Takav model obnove je neprovediv jer se ne može u istom procesu paralelno rješavati imovinsko-pravne poslove i provjeravati legalnost objekata. Javni interes je obnova i na tome mora biti naglasak", kažu sugovornici iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine.

Zato je i premijer naložio svim resornim ministrima da pronađu sve kočnice u procesu obnove, predlože rješenja i krenu u izmjene postojećih zakonskih okvira kako bi se na jesen izglasali novi propisi koji će ubrzati obnovu. Upravo traju međuresorna usuglašavanja i sve bi trebalo biti spremno za jesensko zasjedanje Sabora, donosi u četvrtak Jutarnji list.