Europska komisija, podsjetimo, novim zakonodavnim paketom kružne ekonomije planira ograničiti financiranje iz europskih fondova za spalionice i postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada (MBO) samo na izvanredne slučajeve.

Škrlec je pak u siječnju EK uputio prioritetno pitanje kako će se Komisija postaviti prema postojećim projektima izgradnje navedenih postrojenja, a povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu navela je da Komisija preispituje planove gospodarenja otpadom država članica kako bi osigurala da su u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a o otpadu.

Naime, pravnim okvirom reformirane kohezijske politike EU-a za razdoblje 2014. - 2020. zahtijeva se ispunjavanje određenih preduvjeta (ex-ante) za financiranje kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje potpore Europske unije.

'Prema stajalištu Komisije, za sektor otpada to znači kako planirane mjere u operativnim programima moraju biti u skladu s planovima gospodarenja otpadom koje izrađuju države članice kako bi ostvarile svoje ciljeve u području recikliranja. Na temelju toga prednost se daje aktivnostima i projektima kojima se promiče odvojeno prikupljanje, recikliranje, kompostiranje i pretvaranje otpada, koji se ne može reciklirati, u energiju', objašnjava Škrlec

Smatra kako je 'ovo potvrda da predloženim promjenama u gospodarenju otpadom prema načelima kružne ekonomije, Hrvatska nakon nekoliko nepovratno izgubljenih godina konačno ima ministra zaštite okoliša koji razumije politiku Europske unije i kako ju optimalno iskoristiti za dobrobit Hrvatske i njezinih građana. Sada bi ministri poduzetništva i gospodarstva također trebali prepoznati i podržati ove pozitivne promjene koje stvaraju lokalna radna mjesta u Hrvatskoj i odmaknuti se od svog upornog zagovaranja korištenja fosilnih goriva', poručio je Škrlec.

Na pitanje hoće li i kako Komisija utjecati na promjenu planova gospodarenja otpadom država članica u kojima su MBO postrojenja i spalionice navedeni kao strateški projekti, iz odgovora povjerenice Creţu zastupnik Škrlec smatra kako je jasno da Grad Zagreb može zaboraviti spalionicu jer, prema nedavno objavljenim podacima, reciklira tek jedan posto otpada.

'U tom pogledu, financiranje novih postrojenja za spaljivanje ili mehaničko-biološku obradu odobrava se u ograničenom broju veoma opravdanih slučajeva u kojima ne postoji rizik prekomjernog kapaciteta te se u potpunosti poštuju ciljevi hijerarhije otpada. Sve su to ključna načela paketa za kružnu ekonomiju koja su u velikoj mjeri već uključena u postojeće sporazume o partnerstvu i programe u okviru kohezijske politike EU-a', navodi Creţu.

'U okviru podijeljenog upravljanja Komisija preispituje samo projekte čiji ukupni prihvatljivi troškovi premašuju 50 milijuna eura. Ako se projekti za izgradnju postrojenja kakve spominje uvaženi zastupnik prijave Komisiji za financiranje u okviru kohezijske politike EU-a u programskom razdoblju 2014. - 2020., Komisija će ih ocijeniti na temelju prethodno opisanog okvira', odgovorila je Creţu.