Izbjeglice su u potrazi za sigurnošću, naša je moralna obaveza i obaveza koja proizlazi iz međunarodnog humanitarnog prava učiniti sve što možemo u sferi humanitarnog zbrinjavanja, podsjećaju civilnjaci dok se medijima valjaju najave da će Vlada uskoro krenuti u izmjene Zakona o nadzoru državne granice.

'Ne pristajemo na pravdanje zveckanja oružjem kao mjere zaštite od aktualne humanitarne krize i predstavljanja izbjeglica kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti. U ovoj situaciji, najava izmjena Zakona o nadzoru državne granice je po našoj procjeni politički neodgovoran čin jer nije u skladu s našim ustavnim obavezama i ne želimo da bude zlouporabljena u namicanju političkih poena', upozoravaju organizacije.

Pitaju se i kako smo se tako lako promijenili iz zemlje koja je udomila milijun izbjeglica u doba kada joj je i samoj bilo najteže, u zemlju koja izbjeglicama prijeti vojskom?

Hrvatski odgovor na žicu, ograde i militarizaciju, kojima pribjegavaju ostale zemlje na tzv. Balkanskoj ruti, mora biti drugačiji, smatraju aktivisti i poručuju:'Umjesto da s pojedinim zemljama Europske unije preuzmemo vanjsko-političku inicijativu zaustavljanja militarizacije Europe, mi smo, suprotno želji većine građana, odlučili pokleknuti pred politikama vojske, žice i zatvaranja granica pred ljudima koji bježe od ratova te se tako svrstali uz bok državama poput Mađarske'.

Istovremeno, niti Hrvatska niti ostale zemlje na tzv. Balkanskoj ruti nisu uložile značajnije napore za okončanje rata u Siriji, niti su pokazale interes za radom na integraciji ljudi u Europu, podsjećaju organizacije, kao i da Hrvatska još uvijek nije ispunila preuzetu obavezu relokacije izbjeglica, a i uplatila je samo simboličan novčani iznos u Međunarodni fond za Siriju.

Dok Hrvatska za humanitarnu pomoć Siriji i njezinim susjednim zemljama uplaćuje svega 200.000 eura godišnje od 2016. do 2020., troškovi slanja vojske na granici bili bi višestruki i taj odnos govori o tome kako ne radimo na zaustavljanju ratova, nego na zaustavljanju ljudi, upozoravaju civilnjaci.

'Najava proširenja ovlasti vojske nije samo prijetnja ljudima koji bježe pred ratovima, već je i prijetnja svim građanima Hrvatske jer dovodi do militarizacije društva i konačno povrede Ustava Republike Hrvatske', upozoravaju i podsjećaju kako je prema Ustavu uloga oružanih snaga da štite suverenitet i neovisnost RH te se mogu koristiti kao pomoć i u protupožarnoj zaštiti, spašavanju te u nadzoru i zaštiti prava RH na moru'.

'Na koji način su ljudi koji bježe pred ratovima ugrozili suverenitet i neovisnost RH?', pitaju i zaključuju: 'U ovom trenutku, davanje ovlasti oružanim snagama za nadzor granice bila bi povreda Ustava RH.'

Zbog svega navedenog, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Inicijativa Dobrodošli!, Miramida centar i Regionalna adresa za nenasilno djelovanje pozivaju donositelje odluka da svoje napore u radu na izbjegličkoj krizi usmjere na okončanje rata u Siriji, kao i na jačanje integracije izbjeglica u naše društvo.

Valja se uvijek iznova, naime, prisjetiti članka 3 Ustava RH prema kojemu su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotovorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.