Slaveći pobjedu Hrvatske protiv Rusije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Sočiju 2018. godine, junak utakmice Domagoj Vida i bivši hrvatski reprezentativac Ognjen Vukojević snimili su video u kojem Vida govori 'Slava Ukrajini, Beograd gori, ajmo!', a Vukojević pobjedu posvećuje Ukrajini i kijevskom Dinamu, u kojem su obojica godinama igrala.

Glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova izjavila je tada da sporna izjava 'nije pametna' te da politiku i nogomet ne bi trebalo miješati. Vida se ispričao Rusima, koji su mu zviždali svaki put kada je dotaknuo loptu u polufinalu protiv Engleske na moskovskom stadionu Lužnjiki. Iako se i Vukojević ispričao, izbačen je iz stožera nogometne reprezentacije, a Fifa ga je kaznila s 12.800 eura, uz upozorenje da će, ako se tako nešto ponovi, snositi puno strože sankcije.

Nepune četiri godine kasnije novinari javljaju da se na kontrolnim punktovima u Kijevu, na kojima se provjeravaju vozila, ljudi pozdravljaju govoreći 'Slava Ukrajini', a na to se odgovara 'Slava herojima'. Domoljubni pozdrav danas služi i kao propusnica. 'Slava Ukrajini' ori se europskim stadionima, a Rusiju je ista ta Fifa diskvalificirala iz doigravanja za mundijal u Kataru.

Zašto su, dakle, Vida i Vukojević uopće bili kažnjeni? Što je to uzburkalo krv ruskih navijača i zašto se 'Slava Ukrajini' uspoređuje s ustaškim pozdravom 'Za dom spremni'?

Na spektakularnom dočeku brončanih hrvatskih nogometaša u Zagrebu u srpnju 2018. bio je i Jaroslav Simonov, tadašnji otpravnik poslova u veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu, otkrivajući da je cijela Ukrajina u finalu prvenstva navijala za Hrvatsku i da su se na glavnoj ulici u Kijevu tada vijorile hrvatske zastave.

Simonov je za hrvatske medije tvrdio da se 'Slava Ukrajini' može prevesti kao 'Živjela Ukrajina' i da taj pozdrav nema nikakve nacionalističke konotacije. Objašnjavao je da je to bio pozdrav ukrajinske države s početka 20. stoljeća bez ikakvih političkih poveznica, a percepciju o tome da je riječ o pozdravu nacionalista ili fašista stvorila je - Rusija.

Idućeg mjeseca, na paradi za ukrajinski Dan neovisnosti, 'Slava Ukrajini' postao je pozdravni slogan ukrajinske vojske, zamjenjujući dotadašnji sovjetski poklič 'Zdravo, drugovi vojnici'. Deutsche Welle tada je izvijestio da novi slogan potječe iz Prvog svjetskog rata, kada su se postrojbe Ukrajinske Narodne Republike borile protiv Rusije, na strani njemačkih i austrougarskih vojnika. Međutim tek 1930. godine počeo se masovno koristiti, a potom je postao i pozdrav Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN), objasnio je povjesničar Oleksandr Zaicev s Ukrajinskog katoličkog sveučilišta u Lavovu.

'Postoje zapisi koji pokazuju da su tijekom sudskih saslušanja protiv vođe OUN-a Stepana Bandere 1936. godine njegovi pristaše dodali fašistički pozdrav rukom uz slogan 'Slava Ukrajini'', rekao je Zaicev za DW.

Zločini nad Poljacima i Židovima

U to vrijeme nastao je i odgovor 'Slava herojima', koji su OUN i njegovo vojno krilo, Ukrajinska ustanička armija (UPA), pridodali pozdravu 'Slava Ukrajini' kako bi komemorirali veterane ukrajinsko-sovjetskog rata od 1918. do 1921., uključujući vođu OUN-a Jevgena Konovaleca. Slogan 'Slava Ukrajini! Slava herojima!' postao je službeni slogan te organizacije u travnju 1941. godine, a pod njim su članovi OUN-a i UPA-e počinili zločine nad desecima tisuća Poljaka i Židova, uključujući žene i djecu.

Poslije rata pozdrav 'Slava Ukrajini' koristila je mnogobrojna ukrajinska dijaspora na Zapadu, u bijegu od moskovske čizme, dok je u SSSR-u bio zabranjen i ozloglašen kao nacistički slogan. Oživio je u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, kada se mogao čuti na uličnim prosvjedima, a nakon proglašenja nezavisnosti Ukrajine 1991. prihvaćen je kao patriotski slogan. Četiri godine kasnije izrekao ga je i američki predsjednik Bill Clinton na kraju petodnevnog posjeta Rusiji i Ukrajini, obraćajući se studentima kijevskog državnog Sveučilišta Taras Ševčenko, nazvanog po ocu nacije, pjesniku i autoru stiha 'Slava Ukrajini'.

Slogan je populariziran nakon ruske aneksije Krima i sukoba na istoku Ukrajine, a globalno je prihvaćen odmah nakon početka brutalne ruske agresije.

Švedski povjesničar Pet Anders Rudling kazao je za DW da su brojni nacionalistički i fašistički vojni pokreti u Europi koristili sličan pozdrav, a kao primjer je naveo slogan 'Za dom spremni' hrvatskog ustaškog pokreta, nastalog kad i OUN, 1929. godine.

'Kada su hrvatski radikali koristili svoj slogan, to je izazvalo agresivne diskusije i kaznene mjere međunarodnih sportskih asocijacija', kazao je Rudling. 'Kada ukrajinski radikalni sportski fanovi koriste pozdrav, argument ide u prilog tome da bi na njega trebalo gledati u drugačijem kontekstu. Za mene su to dvostruki standardi', dodao je.

Stručnjak za ukrajinske studije na Sveučilištu u Ottawi, profesor Dominique Arel, zaključio je da se Ukrajinci identificiraju s nacionalistima najviše zbog osjećaja otpora prema ruskoj agresiji, a ne zbog afiniteta prema desničarskoj ideologiji ili nasilju. Time i slogan 'Slava Ukrajini' stječe potpuno novo, proeuropsko značenje.