U pušnici Petra Dobrovca, proizvođača svih vrsta suhomesnatih proizvoda iz Kneževih Vinograda u Baranji, ovih je dana tijesno. Šunke i lopatice najbolje mu idu upravo u tjednu prije Uskrsa.

'Cijena jednih i drugih po kilogramu je 60 kuna. Bolje idu lopatice čija se prosječna težina kreće oko 5,5 kilograma, a šunke znaju biti između devet i 12 pa za njima češće posežu oni s velikim obiteljima', govori za tportal Petar Dobrovac, vlasnik istoimenog OPG-a koji se već 30 godina bavi proizvodnjom svih vrsta suhomesnatih proizvoda, a među kojima se godišnja proizvodnja šunke penje od 700 do 1.000 kilograma.

Najbolje su šunke stare oko godinu i pol

Najbolje su one stare između godine do godine i pol dana, tumači ovaj znalac. Toliko je vremena potrebno kako bi šunke sazrele jer je riječ o velikoj masi svježeg mesa. Nakon obrade i sušenja one se pak s prvotnih 15 stešu na sedam do osam kilograma.

'U Baranji se ne proda puno toga jer i u Osijeku, a tako i Slavoniji, ima proizvođača suhomesnatih proizvoda. Ovdje prodamo oko 300 kilograma lopatica, a šunke ostavljamo za sušenje kako bi ih bilo u studenom i prosincu', dodaje on.

Proizvodnju zasad ne planira povećavati jer za tim, kaže Dobrovac, nema potrebe jer se generalno osjeti pad potrošnje. Takav trend potvrđuje i istraživanje agencije Hendal i časopisa Ja trgovac provedeno u veljači ove godine na 400 hrvatskih građana starijih od 15 godina, prema kojemu će više od polovice, 57,1 posto štedjeti prilikom kupnje namirnica za blagdanski stol. U odnosu na 2014. kada je provedeno isto istraživanje, ove će godine 1,7 posto Hrvata manje paziti prilikom brojanja kuna za kupnju namirnica za Uskrs. Najviše njih, 21,4 posto, planira potrošiti 400 do 499 kuna, a 19,5 posto od 200 do 299 kuna. S manje od 200 kuna u kupnju će 16,8 posto Hrvata, a 10,4 posto će ih izbrojati više od 1.000 kuna. Oni koji ne znaju koliko će im Uskrs izbiti novca iz novčanika je 7,9 posto. 

Iako će se kuhana jaja kod većine anketiranih (97,3 posto) naći na uskrsnom stolu, situacija u kokošinjcima nije kao prije. Proizvođači jaja žale se na uvoznu konkurenciju, a padu potrošnje pripisuju i promjenu navika domaćeg stanovništva.

Više se ne peče toliko kolača...

'Nema nekog neuobičajeno većeg povećanja potražnje za jajima. Nije kao prije, toga više nema. Vjerojatno su se promijenili struktura stanovništva i navike jer mladi više za Uskrs i druge velike blagdane ne peku toliko kolača kao što su radili naši stari. Malo se i to osjeti', kaže za tportal Zdravko Crnčan, direktor Marijančanke iz Marijanaca, nedaleko od Osijeka, farme na kojoj je 35.000 koka nesilica koje godišnje proizvedu oko 12 milijuna komada jaja te ih najvećim dijelom distribuiraju po trgovačkim lancima, a manjim dijelom u učeničke i studentske domove po Osijeku.

Blagdanska trpeza zalit će se i dobrom vinskom kapljicom. Na slavonsko-baranjskim stolovima najčešće će biti graševine.

'Za sve blagdane u godini, a posebice Uskrs, Veliku Gospu i Božić te Novu godinu poraste prodaja do 30 posto. Tako je barem kod mene, ali mislim i kod većine drugih vinara. Slavonski vinari nemaju problema s prodajom jer zaliha nitko nema budući da je prošla godina bila s manjim nepogodama poput mraza i tuče', opisuje situaciju u vinskim podrumima Vlado Krauthaker, dugogodišnji vinar i vinogradar te predsjednik Udruge Graševina Croatica.

Napominje kako vinari moraju biti dobro pripremljeni i spremni da im nešto u predblagdansko vrijeme ne nedostaje.

Tradicionalni uskrsni doručak ili ručak ove će godine, prema navedenom istraživanju, objedovati 81,1 posto Hrvata, a 18,9 posto ovaj blagdan neće obilježiti. Više od polovice, 59,4 posto ispitanika, po namirnice će otići u hipermarkete i velike trgovačke centre, a podjednak broj njih nabavu će osigurati iz domaće odnosno vlastite proizvodnje (32,4 posto) te s tržnice (30,8 posto).