Koji dio Hrvatske je prvi na udaru novoga migrantskog vala? Zašto se centar za migrante gradi u napuštenoj vojarni u Krnjaku? Zašto je broj zahtjeva za azilom porastao sedam puta? Slijedi li ove jeseni kulminacija nove izbjegličke krize?
O ovim su pitanjima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljali načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno, gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić, zamjenik županice Karlovačke županije Dejan Mihajlović te akademik i demograf Anđelko Akrap.
vezane vijesti
'Situacija je pod kontrolom'
Zoran Ničeno, rekao je da se nalazimo u stanju koje je konstantno s postepenim porastom od 2016., kada je zaustavljen tranzit kroz RH. Kad je riječ o Karlovačkoj županiji i Slunju, Ničeno je rekao kako podaci koje imaju govore da je povećanje veliko, ali da je situacija pod kontrolom.
'Pitanje sigurnosti se može postaviti na pitanja osjećaja sigurnosti i stvarnog sigurnosnog stanja, rekao je, te dodao kako su do travnja 2023. imali isti pritisak, s istim brojkama na području Brodsko-posavske županije. Istaknuo je i kako do današnjeg dana imaju preko 850 uhvaćenih krijumčara, što je, kako je rekao, porast od 50 posto nego prošle godine.
Osjećaj nesigurnosti među građanima
Mirjana Puškarić rekla je da stanje u Slunju nije dobro. 'Osjećaj nesigurnosti kod naših građana je velik zbog velikih grupa migranata koji se kreću po našim selima, parkovima, šetnicama... Osim osjećaja, tu je i problem komunalnog aspekta', istaknula je. 'Svi, pa i ja kao gradonačelnica, zabrinuti smo zbog tolike brojke jer se naš grad prosperira od turizma', dodala je.
Ničeno je rekao kako su se odlučili izgraditi kamp u općini Krnjak. 'Da bismo riješili problem migranata, maknuli ih iz grada i okolice Slunja, a da bi negdje mogli provesti postupak uzimanja namjere, razmatrali smo više lokacija i jedina trenutno dostupa je Dugi dol u općini Krnjak. To je i u zagrebačkim razmjerima jako daleko od bilo koje naseljene kuće ili nekog objekta', istaknuo je.
'Negativne investicije u Karlovačkoj županiji'
Dejan Mihajlović županije rekao je da ta lokacija nije toliko izolirana po pitanju udaljenosti. 'Radi se o 500 metara od prvih kuća, ali nalazi se unutar šume, okružena je drvećem, te nije vidljiva i samim time ona može smanjiti osjećaj nesigurnosti', istaknuo je. Naglasio je kako bi taj kamp bio samo za evidenciji, nakon čega će se odrediti njihovo daljnje odredište.
Osvrnuo se i na negativne investicije koje dolaze u Karlovačku županiju – centar za gospodarenje otpadom Babina gora, migrantski kamp, Trgovska gore i centar za nuklearni otpad. 'Te investicije ljudi ne žele. Ljudi bi imali drugačiji osjećaj kada bi pored tih negativnih investicija imali i investicije koje bi im stvorile minimalne uvjete dostojne vremena u kojima žive', rekao je Mihajlović.
Kad je riječ o incidentima, rekao je: 'Velik broj ljudi koji prolazi tim područjem mora ostaviti određene posljedice. Migranti zbog potrebe hrane, odjeće, punjena telefona, provaljuju u napuštene kuće. Jedno od rješenja bi trebalo biti da se tim ljudima da određena pomoć kako bi se smanjio pritisak prema stanovništvu', istaknuo je.
Katastrofalna demografska slika Hrvatske
Anđelko Akrap rekao je da Hrvatska ima katastrofalnu demografsku sliku. 'Od 2013. do 2022. u odnosu na sve zemlje EU-a, Hrvatska ima najveći pad stanovnika i nije istina da slijedimo europske demografske trendove', naglasio je.
Prema sadašnjim projekcijama do 2050. radni kontingent bit će smanjen za 630.000. 'Hrvatsko društvo mora biti svjesno da Hrvatska ima teške i velike demografske probleme. Zamislite državu u kojoj je u posljednjih 10 godina zatvoreno 120 područnih škola, ove godine upisano 8.000 manje prvašića, iz godine u godinu sve je manji priljev u radni kontingent', rekao je Akrap.
