Na tribini 'Ustavna demokracija i odgovornost' sudac Mrčela je, osim izvršne i zakonodavne vlasti, kritizirao i medije koji tezama o 'sudačkoj nedodirljivosti' te komentiranjem sudskih odluka unatoč nepoznavanju činjenica, a još manje prava, pojačavaju negativni dojam o sudbenoj vlasti.

Za prijedlog Ministarstva pravosuđa rekao je da predstavlja 'korak unatrag u dosegnutim standardima sudačke neovisnosti' koji se potpuno uklapa u postojanje 'hrvatskog paradoksa'. Riječ je o fenomenu koji je prvi tako nazvao predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa ljetos u Istanbulu gdje je na seminaru ponukan izlaganjima kolega iz Poljske, Slovenije, Portugala i Estonije rekao da hrvatske političke opcije tzv. lijeve orijentacije dolaskom na vlast smanjuju standarde neovisnosti sudbene vlasti, dok ih u drugim državama dižu.

Naime, 2000. je Račanova vlada uvela tzv. probni rok za suce, a imenovanje predsjednika sudova iz DSV-a prebacila na ministra pravosuđa i Sabor te je dvaput sucima smanjena plaća. Sanaderova vlada vratila je stara rješenja, a sada se opet predlažu nova koja utječu na neovisnost sudstva.

Mrčela je upozorio i da je Ministarstvo pravosuđa sudovima uskratilo sredstva predviđena za usavršavanje do kraja godine. Iako Ustav nema odredbu prema kojoj bi sudbenu vlast obavljali sudovi 'osim ako ekonomska situacija postane teška', ironizira Mrčela.

'Bez obzira na opseg ekonomske krize, ne smijemo dopustiti da djelovanje sudova bude ugroženo zbog manjka financijskih sredstava jer bez sudova nema pravde, a ni slobode', zaključuje Mrčela tumačeći da i imunitet sudaca ne postoji zbog njih samih već zbog njihove funkcije, odnosno neovisnog i nepristranog odlučivanja.

'Bez odgovarajućeg imuniteta, barem ovakvog kakav je sada na snazi, takvo postupanje suca bit će znatno otežano pa i onemogućeno', tvrdi Mrčela dodajući kako se neovisnost sudaca ne treba promatrati odvojeno od odgovornosti zbog opasnosti da ne posluži samo kao štit koji bi prikrio moguće neprimjereno ponašanje sudaca.

'Nedvojbeno je da postoje ponašanja koja su nedostojna sudaca i zbog kojih suci trebaju napustiti sudačku dužnost. Standardi ponašanja za suce moraju biti postavljeni na najvišu moguću razinu jer se jedino tako može dosegnuti besprijekornost u ponašanju sudaca koja je nužna za vjerodostojnost sudačke dužnosti', obrazlaže Mrčela.

I sada svatko može slati predstavke zbog sporosti ili ponašanja suca, ali to nitko ne koristi. Predsjednici sudova i ministar pravosuđa pokreću stegovni postupak u kojem odlučuje DSV sa sedam sudaca koje biraju svi suci te po dva profesora i saborska zastupnika. Posljednji saziv DSV-a lani od 3. ožujka sucima je izrekao 23 ukora, sedam novčanih kazni, četiri uvjetna razrješenja i tri razrješenja od sudačke dužnosti, a tri su suca oslobođena.

'Izloženo pokazuje da stvaranje dojma o 'nedodirljivosti sudaca kojima nitko ništa ne može' ili o 'sudačkoj kasti' ne samo da nema utemeljenja nego očigledno služi pojedinačnim interesima dnevne pragmatike', ustvrdio je Mrčela sugerirajući da se to usporedi s podacima o ministrima i čelnicima javnih tvrtki koji loše rade.

U pregovorima s EU prihvaćeno je rješenje prema kojem se protiv suca ne može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja DSV-a. Prijedlog Ministarstva pravosuđa omogućuje čak i progon suca za krivotvorenje službene isprave ako odbije unijeti neku izjavu stranke u zapisnik. Stoga je Mrčela uvjeren da će to dovesti do poplave neutemeljenih postupaka iz obijesti ili osvete.

'Nitko nema veći interes za ugled sudbene vlasti od samih sudaca, ali za odgovornost sudaca odgovara i zakonodavna i izvršna vlast jer, ako oni ne mogu ili ne žele omogućiti nesmetano, neovisno i nepristrano obavljanje sudbene vlasti, onda ne mogu ni tražiti odgovornost sudaca za stanje koje su sami proizveli', zaključio je Mrčela svoj pokušaj preveniranja štete, piše Večernji list