Vijeće ministara BiH u utorak nije uspjelo postići suglasnost o novom zakonu o sudovima unatoč činjenici da je to trebao biti dodatni dokaz kako je ta zemlja zaslužila da joj Europsko vijeće do kraja ovog tjedna odobri otvaranje pristupnih pregovora
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uvrstila je prijedlog zakona o sudovima na dnevni red sjednice, no tijekom rasprave se pokazalo kako o tome nema suglasnosti te kako nepremostiva zapreka i dalje ostaje pitanje budućeg sjedišta prizivnog odjela Suda BiH.
Srpski ministri i dalje traže da to bude Banja Luka dok bošnjački ministri traže da prizivni odjel bude u Istočnom Sarajevu odnosno u blizini glavnog sjedišta državnog suda kao i zatvora u kojega se smještaju pritvorenici i osuđenici.
Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza predložio je ranije da se zakon usvoji sada, a da se parlamentu BiH ostavi zadaća da u roku od godinu dana riješi pitanje sjedišta prizivnog odjela, no ni o tome nema potrebne suglasnosti među ministrima.
vezane vijesti
Zakon o sudovima bio je jedan od triju na čijem je usvajanju ranije inzistirala Europska komisija kao na preduvjetu za donošenje odluke da se s BiH otvore pristupni pregovori. Šefovi država ili vlada EU bi na samitu 21. i 22. ožujka trebali o tome donijeti konačnu odluku, a u BiH se nadaju kako će ona biti pozitivna odnosno kako će za to biti dovoljno usvajanje zakona o sprječavanju pranja novca i o sprječavanju sukoba interesa, kao i otvaranje pregovora s Frontexom.
U Sarajevu je već u utorak stoga počelo ukrašavanje ulica zastavicama Europske unije dok je skupina država-prijatelja zapadnog Balkana koja uz Hrvatsku uključuje Austriju, Češku, Grčku, Italiju, Slovačku i Sloveniju pozvala ostale članice EU da u odnosu na BiH iskoriste "zamah i trenutnu priliku".
Mediji u BiH ipak upozoravaju kako ostaje neizvjesno što će reći neke skeptične države u koje ubrajaju Nizozemsku, Dansku i Francusku. Dvojbe je dodatno potaknula izjava francuskog ministra za Europu Jean-Noel Barrota koji je kazao kako je sa stajališta Pariza BiH postigla "isuviše ograničene" rezultate kao zemlja kandidatkinja.
Dodik ponovno po Schmidtu
Stanje u samoj BiH uoči sjednice Europskog vijeća neočekivano je zakomplicirala blokada rada državnog parlamenta koja je uslijedila nakon što su bošnjački zastupnici u ponedjeljak srušili kvorum na sjednici Doma naroda na koju su zastupnici iz Republike Srpske pokušali uvrstiti novi zakon o Ustavnom sudu i to po hitnom postupku sa željom da na taj način što prije izbace inozemne suce u tom sudu.
Na ovakve inicijative iz RS odmah je reagirao visoki predstavnik Christian Schmidt izjavom u kojoj je upozorio kako je to neustavno i ne može biti prihvaćeno. Sada je neizvjesno kada bi rad Doma naroda mogao biti nastavljen, a dok se to ne dogodi blokiran je proces usvajanja svih novih zakona.
Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik u utorak se pridružio pozivima Europskom vijeću da odobri otvaranje pristupnih pregovora, ali je istodobno poručio kako ne pristaje da Republika Srpska u te pregovore uđe "kao rob ili kolonija" pri čemu se posebice obrušio na visokog predstavnika Schmidta.
"Zašto da mi budemo jedina zemlja u Europi, vjerojatno i u svijetu, od koje se traži da budemo podanici jednom strancu", napisao je Dodik na društvenoj mreži X.
Poruke Uniji Dodik je slao dok je u Moskvi predsjednik parlamenta RS Nenad Stevandić s predsjednikom ruske Dume Vjačeslavom Volodinom potpisivao sporazum o suradnji.
"Znam da razumijete da smo duboko u kopnenom dijelu Europske unije, okruženi NATO zemljama, uz stalne ucjene u procesu pristupanja Europskoj uniji. Tamo sumnjaju na nas jer mi ne krijemo da smo vam prijatelji, pa ne žele da se unutar Unije širi klub zemalja koje misle svojom glavom", kazao je Stevandić uz ostalo pred ruskim parlamentarcima.
