Lex Perković spomenut je već na samom početku saborske sjednice prilikom utvrđivanja dnevnog reda. Naime, nezavisna zastupnica Jadranka Kosor u kolovozu je u proceduru uputila izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima kojima je tražila da se ukine vremensko ograničenje na primjenu europskog uhidbenog naloga, međutim ta je točka završila na 70. mjestu dnevnog reda. Zbog toga je Kosor zamolila da se ta točka pomakne više na dnevnom redu, no vladajuća većina to je u glasovanju danas odbila. Kako je na dnevni red uvršteno još 15 novih točaka, Kosoričin prijedlog izmjena tzv. lex Perković na kraju je završio na 85. mjestu.

'Koji su stvarni razlozi zbog kojih ste se odlučili na izmjenu zakona i zašto – da li želite štititi ljude iz strukture, da li želite skrenuti pozornost s teške gospodarske situacije za koju nemate rješenja, da li je istina da ne razumijete institucije Europske unije. Koji su stvarni razlozi i zanima me do koje ste točke spremni ići ili ste spremni iscrpljivati građane do kraja', bilo je jedno od prvih pitanja saborskog aktualca, koje je premijeru Milanoviću uputio Gordan Jandroković

I njega je interesiralo zašto premijer inzistira na lex Perković. 'Prije tri mjeseca Vlada je odlučila promijeniti zakon i vladajuća većina taj je zakon usvojila. To je pokrenulo lavinu događaja i niz prijepora, sukoba i teških optužbi. Premijer je u više navrata davao svoje ocjene i procjene koje su bile krive, stvarnost ga je demantirala. Hrvatska se nalazi pred suspenzijom dijela sredstava iz EU fondova i izgubila je dio reputacije i vjerodostojnosti i nadam se da će se stvari poboljšati', rekao je Jandroković

Međutim, odgovor na pitanje od premijera Milanovića nije dobio. 'Čuli smo od vas nekoliko teorija, teorija je iznad hipoteze. Ponavljat ću. Razgovarao sam s nizom kolega iz Europe i u pravilu nitko ništa nije čuo o tome, to ih ne zanima', ponovio je MilanovićKazao je kako mnoge europske članice ulaze u sukob s Europskom unijom, a pritom se spomenuo i nedavnog primjera s Irskom i Nizozemskom.Progovorio je i o spornom hrvatskom prijevodu okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu. 'Rekao je da je Hrvatska izmijenila 82 odredbe tog zakona, a tek 20. kolovoza je u službenom glasniku Europske unije ovo postao zakon.

'Mi otada možemo smatrati da smo neusklađeni, ništa više od toga', rekao je Milanović

Međutim, njegovim odgovorom Jandroković nije bio zadovoljan. 'Nisam dobio ono što sam tražio i što sam pitao. Vi se ne ponašate državnički jer izbjegavati obaveze ne znači biti državnik. Bit ćete odgovorni za svaku kunu i za svaki centimetar izgubljene vjerodostojnosti. Preklinjem vas da prekinete tu bitku jer šteta može biti gora od gubitka novca za Schengen. Istina, i druge države su vodile sporove, ali nikada nije bilo ovako besmislene bitke', rekao je Jandroković, no njegovu repliku pokušao je skratiti predsjednik Sabora Josip Leko.

Dapače, nakon što je Jandroković odbio sjesti na zamolbu Leke, zaradio je i opomenu.

'Vi stvarno postajete sluga premijera i Vlade', dobacio je Jandroković predsjedniku Sabora.

Europskog uhidbenog naloga dotakla se i SDP-ova Tanja Vrbat, koja je podsjetila da je Hrvatska dosada ispunila 30-ak tih naloga. Premijera je zapitala koje su postojeće novosti o dijalogu s EK o izmjenama spornog zakona.

'Zakon je tu i ide i nitko, bez obzira na insinuacije onih koji su pružali zaštitu, a danas su najglasniji, u HDZ-u ih ima, nitko ne dovodi u pitanje hoće li svi osumnjičeni doći pred lice pravde. Kako? Samo ako promijenimo hrvatski Ustav i nikako drukčije. Tu trebamo vaše ruke', rekao je premijer.

Podsjetio je da su politička ubojstva kao teška ubojstva ušla u zastaru.

'Kad to promijenimo i ukinemo zastaru, onda možemo pristupiti ili postupku u Hrvatskoj, naših organa, ili izručenju', rekao je Milanović

Ostaje li Hrvatska bez novca za Schengen?

Kada se govori o sankcijama, špekulira se da bi Hrvatska mogla ostati bez novca za Schengen, stoga je SDP-ov Peđa Grbin ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića priupitao što je to Schengen facility.

'Što se tiče Schengen facility fonda, to su sredstva namijenjena jačanju kapaciteta Hrvatske da uđe u schengenski prostor. Radi se o iznosu od 120 milijuna eura u dvije godine, to znači 2014-2016. U tom razdoblju nam je na raspolaganju novac za dodatno jačanje kapaciteta ne samo u ravnateljstvu policije, prije svega modernizaciji granične policije, već i u Ministarstvu financija za gradnju određenih graničnih prijelaza, kao i u Ministarstvu vanjskih poslova za dodatnu edukaciju službenika koji rade u konzulatima. Ti novci su namijenjeni da ih u tom razdoblju utrošimo i za jačanje IT strukture, povezivanja, kupnje novih plovila, zrakoplova i slične opreme koja će služiti za zaštitu buduće europske granice. Tih 120 milijuna eura od kojih moram reći da je za ovu godinu 40 milijuna eura već stiglo na naš račun, prema tome ne možemo govoriti o nikakvim uskratama', rekao je Ostojić.

Pažnju je izazvao i pitanje pristiglo od HDSSB-ovog Dražena Đurovića, kojeg je interesiralo kako je došlo da se na javne institucije preko noći postave 'nesretne ploče na ćirilici'. Stoga je Milanovića upitao da li je spreman odustati od dvojezičnih ploča ili dopustiti saborsku raspravu.

'Ako sam dobro shvatio, postoji neka inicijativa za izmjenu Ustavnog zakona o manjinama. To smatram legitimnom inicijativom. Ako se to ostvari, bit ću jako razočaran jer to je jedan od ključnih elemenata za pristupanje EU. Ružno je da se ovako manipulira ljudima koji su bili gaženi. Slike iz Vukovara odzvanjaju širom Europe, to prelazi naše granice, a ne ovaj lex koji nikog ne zanima. Bazna crta je poštivanje prava. Želim da svaki Srbin i svatko iz manjine doživljava Hrvatsku kao svoju majku. Štitite osjećaje i emocije ljudi u Hrvatskoj. I u mojoj vladi ima ljudi kojima su rođaci u prvim danima rata ubijani, ali grade modernu europsku Hrvatsku kojom nitko neće brisati pod', poručio je Milanović.

Naravno, Đurović odgovorom nije bio zadovoljan. 'Spremni ste zbog udbaša osramotiti Hrvatsku u EU, a niste spremni zbog svog naroda i 1991. godine napraviti jedan mali korak i pokušati nešto promijeniti', rekao je HDSSB-ovac.

286945,286931,286822,286732
'Moje pitanje neće biti ni o ćirilici unatoč još jednoj ploči koja je sinoć skinuta u Krnjaku sa dva pisma, to ću prepustiti velikom broju poštivatelja sv. Ćirila u Hrvatskoj koji je narastao u posljednje vrijeme. Također, moje pitanje neće biti ni o šizmi koju izaziva lex Perković s pojavom nove hrvatske svetice, sv. Vivian', započeo je pak svoje pitanje SDSS-ov Milorad Pupovac, te kao metu svog interesa izabrao ministra financija Slavka Linića. Upitao ga je što misli poduzeti kako bi se štednja građana u bankama konačno počela koristiti u interesu Hrvatske.

Ministar Linić potvrdio je da je ukupna štednja oko 182 milijarde kuna, a da je od toga oko 150 milijardi osiguranih depozita. 'Ali nema u Hrvatskoj evidencije gdje bi mogli potvrditi vašu tvrdnju da negdje 100 tisuća do 200 tisuća ljudi imaju depozite, a da su ostali oni koji imaju male depozitne iznose. Ono što možemo reći, trebamo poticati štednju građana i trebaju biti zaista u hrvatskim bankama. To je stabilnost bankarskog sustava koji je ipak okosnica financiranja trgovačkih društva, privatnih trgovačkih društva i u procesima proizvodnje i u procesima investicija', odgovorio je Linić

MILANOVIĆ HRGU: HOĆETE LI VI BITI MINISTAR POLJOPRIVREDE?

Sektor poljoprivrede interesirao je HSS-ovog Branka Hrga, koji se obrušio na resornog ministra Tihomira Jakovinu, podsjetivši kako su ga u posljednje vrijeme napustili mnogi suradnicikoji nisu bili zadovoljni njegovim radom.'Čime vas je to zadužio ministar Jakovina kada ga toliko čuvate u Vladi i držite mu štangu', pitao je Hrg premijera.

Od Milanovića odmah je stigla i ponuda. 'Zgodan ste to žargon upotrijebili, hoćete vi biti ministar?', rekao je Milanović, dodajući kako je Jakovina dobar ministar i čovjek, branitelj i specijalac.

HSS je, kazao je, godinama dominirao područjem poljoprivrede, a rezultati su loši.

Hrg nije bio zadovoljan odgovorom, a otklonio je i Milanovićevu ponudu.

'Što se tiče moje karijere, ja sam ju izgradio u svojim Križevcima pobjeđujući SDP', rekao je HrgNa još jednu aktualnu temu osvrnuo se HDSSB-ov Josip SalapićNaime, u cijeloj Hrvatskoj danas je započeo štrajk liječnika i medicinskih sestara, a Salapić je kazao kako ima informacije da je u osječkoj bolnici nastao kaos.

'Radimo sve što je u našoj moći, i više toga. Ostavljena nam je golema proračunska rupa. Naprosto su potrebne ne uštede, nego korekcije. Sustav je preglomazan, zato liječnici i sestre imaju nešto manje plaće nego što bi ih trebali imati', rekao je Milanović.

KOSOR: KADA ĆE KONAČNO RAST BDP-A?

SDP-ov Marin Jurjević ministra financija Linića pitao je kako je javni dug Hrvatske od 1. siječnja 2012. do danas narastao sa 47 posto do gotovo 60 posto BDP-a.

'U 2011. od 15,5 milijardi 7,6 milijardi je bila kamata, kamata upravo na taj javni dug. 50 posto našeg ukupnog deficita je bila kamata, ali drugih 50 posto je bilo prekomjerna potrošnja. Što vidimo u 2012. godini? Od 11,4 milijarde kamata se popela na nešto manje od devet milijardi. Znači, javni dug polako prelazi u deficit, a imamo oko dvije i pol milijarde prekomjerne potrošnje. Prema tome, kad gledamo 2012. platili smo stare dugove i platili smo kamatu. To je bio razlog deficita. U ovoj godini imamo opet 11,7 milijardi negdje procjenu deficita, od toga kamata prelazi 10 milijardi. Kad gledamo uži dio države, 10 milijardi je planiran deficit. Znači, cijeli deficit nam je kamata. Nove deficite kompletno generira javni dug. I okosnica politike svake vlade je kako zaustaviti i početi kontrolirati javni dug', rekao je Linić.

Koji su učinci predstečajne nagodbe od 1. siječnja 2013. godine zanimalo je SDP-ovu Vesnu Fabijančić Križanić

'Ono što mogu reći: do 4. rujna ove godine zaprimili smo 4932 zahtjeva. Što samo znači da imamo ogroman interes hrvatskog gospodarstva za rješavanje svojih financijskih problema kroz novi institut koji je startao krajem prošle godine', kazao je Linić, dodavši da je uspješno riješeno 77 posto predmeta.
'I dalje bilježimo pad BDP-a i u ovoj godini. Nažalost, također broj nezaposlenih, evo, na današnji dan je 315.605, dvije tisuće više nego u kolovozu. Sigurno da s investicijama ni vi kao ni mi u Hrvatskom saboru niste zadovoljni. Ova situacija koju imamo s Europskom komisijom sigurno neće ohrabriti potencijalne investitore', pobrojala je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, zapitavši premijera Milanovića kada očekuje rast BDP-a.

'Sljedeća godina je prema svim prognozama, ali prognoze su prognoze, godina rasta, ali rasta koji je, kako se to u Americi kaže: 'joblast', dakle raste gospodarstvo, ali radna mjesta se ne otvaraju i nezaposlenost ne pada, to je polovično rješenje. Naša ambicija je da hrvatska nezaposlenost koja je strukturna se prepolovi', rekao je Milanović, dodavši da će za to trebati jedan sasvim drugačiji gospodarski model.

MARIĆ: SAMO NA CENTAR BANCI I CREDO BANCI UZELI SU NAM CIJELI PELJEŠKI MOST

HDZ-ovog Gorana Marića zanimalo je zašto država kroz proračunska sredstva ulazi u vlasništvo male privatne propale Centar banke, a istovremeno prodaje državnu banku HPB.

'Država trenutno ima vlasništvo u HPB-u koja je mala banka i ako se želi razvijati, treba naprosto jakog partnera i to je cijela mudrost i bit će prodano onom tko ponudi najviše, a vjerujem da će ponuditi. Vidite što se dogodilo u Sloveniji gdje je na djelu bila jedna, možda zvuči grubo, incestna križaljaka i paukova mreža državnog vlasništva u fondovima, investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima itd., i sada imaju ozbiljne probleme. Država treba biti do određene točke prisutna, i to sa čizmom, nakon toga samo u sigurnim rukavicama. A što se tiče Centar banke, to je jedan od projekata koji je financiran kroz fondove, dakle kroz modele koje ste vi zamislili u prošloj vladi, gdje je država donijela odluku na temelju preporuke i mišljenja HBOR-a. HBOR je dao pozitivno mišljenje, ja bih sada mogao ulaziti u analizu mišljenja HBOR-a. To je posao, greške se događaju. Tri uspiju, jedan ne uspije', rekao je Milanović

'Ulaganje države u Centar banku je besmisleno i nedopustivo jer se ulagalo zajedno s investicijskom bankom koja ima špekulativne namjere, a proračunska sredstva se ulažu samo u javna dobra, a nikako u špekulacije. Cilj Vlade je bio da zajedno s državnim proračunskim sredstvima i depozitima državnih tvrtki uz suradnju sa HNB-om omogući nekolicini bogataša izvlačenje novaca prije licemjernog pokretanja stečaja. I to su mnogi učinili. Cilj je bio prekrivanje istine i nastanka štete i uloge pojedinaca u tome, od članova uprava i nadzornog odbora do direktora državnih tvrtki i HNB-a, a šteta je tamo učinjena veća od milijardu kuna. Nitko nije odgovarao, nitko čak nije ni smijenjen, a glavni protagonisti tih nemilih radnji tamo još uvijek uživaju u toploj kupki neograničenih ovlasti i privilegija smišljajući nove financijske perverzije i transakcije na štetu države. Pa samo na Centar banci i Credo banci uzeli su nam cijeli Pelješki most', odgovorio mu je Marić

BABIĆ: ZDRAVSTVENIM ODGOJEM ZADIRETE U NAJINTIMNIJE DIJELOVE OSOBNOSTI DJECE

Na zdravstveni odgoj koji se u izmijenjenom obliku počeo provoditi u školama podsjetio je HDZ-ov Ante Babić, koji je resornog ministra Željka Jovanovića upitao zašto je roditeljima uskratio pravo da odlučuju o odgoju svoje djece. 'Modul 4. zdravstvenog odgoja i dalje ne uvažava svjetonazorski pluralizam svojstven normalnim demokratskim društvima', rekao je Babić.

Ministarstvo obrazovanja, kazao je pak Jovanović, napravilo je sve što je od njega zatražio Ustavni sud.

'U javnoj državnoj školi svaki pristup mora biti neutralan, mora biti pluralistički. Upravo to osigurava zdravstveni odgoj kako je predloženo na ovaj način zato što se učenicima nude informacije, informacije koje su utemeljene na struci i znanosti, za što je dobivena pozitivna recenzija i Svjetske zdravstvene organizacije i domaćih stručnjaka, a po dolasku kući potiče se učenike da razgovaraju sa svojim roditeljima da im ukažu na to što su radili na satovima svih modula zdravstvenog odgoja i potiče se djecu da razgovaraju sa svojim roditeljima. Tako da s apsolutnom sigurnošću tvrdim da zdravstveni odgoj potiče razgovor djece i roditelja, potiče obiteljski odgoj i omogućuje svakom roditelju da odgaja djecu u skladu sa svojim svjetonazorom', rekao je Jovanović

Međutim, HDZ-ovac je uvjeren da Ministarstvo zdravstvenim odgojem zadire u najintimnije dijelove osobnosti djece i adolescenata.

'Vi i dalje nekako svojom bahatošću i arogancijom, vrijeđanjem i nastavnika i roditelja koji ne prihvaćaju vaša stajališta, dokazujete da su vam demokratičnost i tolerancija i uvažavanje drugih definitivno potpuno strani i daleki. Zbog vaše bahatosti i arogancije i nedemokratskog ponašanja izgubili ste povjerenje i kod djece i kod roditelja, nastavnika, ali i znanstvene i sveučilišne zajednice. Bahatost i arogantnost i selektivno ovo provođenje zakona svojstveno je ne samo vama, nego i cijeloj Vladi u cjelini, čemu svjedočimo gotovo svakodnevno', poručio je Jovanoviću.