Radi se o operaciji nadzora međunarodnih voda, jačanja pomorske sigurnosti i bržeg pružanja pomoći koju su talijanske pomorske snage pokrenule 18. listopada ove godine, kao odgovor na rješavanje problematike izbjeglica i tragične događaje na području otoka Lampedusa.

Slovenija je već u listopadu Italiji ponudila pomoć, a svoje je sudjelovanje u toj operaciji definitivno potvrdila na prošlomjesečnom zasjedanju Vijeća EU-a o formatu ministara obrane i vanjskih poslova. Detalji su definirani međudržavnim sporazumom s Italijom, piše portal Obris

Iako ni od Kopra do Sicilije nije malo, za 'Triglav' će ovo biti tek priprema za pravi zadatak – sudjelovanje u UN-ovoj misiji UNIFIL u Libanonu u drugoj polovici sljedeće godine.

Ovakvim aktivnostima Republika Slovenija zapravo kreće u pravu mornaričku eksploataciju svoje investicije u spomenuti brod. Tu se 2010. radilo o ukupno oko 52 milijuna USD, od čega je oko 35 milijuna iznosila cijena samoga plovila, a ostatak potrošen na njegovu dodatnu opremu. Time je u potpunosti poravnat robni dio od ukupnih 129 milijuna USD slovenskoga udjela u klirinškome dugu bivšeg SSSR-a bivšoj Jugoslaviji (ostatak je isplaćen u gotovini). Istini za volju, ovakav je razvoj mornaričkih aktivnosti bio i pretpostavljen, već kad se vidi gabarite plovila koje je Slovenija primila u službu 2010. godine – budući da za dugotrajnije ozbiljno djelovanje na otvorenome moru ipak trebaju plovila sličnija slovenskome 'Triglavu', a temeljito različita od svega čime se HRM zabavlja posljednjih godina i mjeseci.

Ovim flotnim djelovanjima Slovenska vojska čini upravo ono o čemu je Hrvatska ratna mornarica (HRM) godinama bezuspješno fantazirala (recimo, pri nabavi dva negdašnja finska plovila klase Helsinki, ili nedavno u Dubrovniku, tijekom mornaričkog predavanja u sklopu zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a) pokazujući nacionalnu zastavu u pomorskim misijama širom inozemstva (pa makar i relativno nedalekoga).

'Ovakvim operacijama Slovenija svojoj javnosti i zorno te praktično dokazuje da redukcije u obrani nisu ugrozile funkcioniranje ovog za naciju ključnog državnoga sustava, dok u Hrvatskoj tek kroz detaljnu analizu štednih zahvata možemo pokušavati nagađati o razini života 'obrambenog pacijenta' na kojem se izvode svi ti razni rezovi i smanjenja. No, nažalost, ni to nije neka posebna novost!' zaključuje autorica teksta Lidija Knežević.

Više pročitajte ovdje