Zakon, koji je krajem prošlog tjedna prihvaćen u parlamentu, predviđa da oko 12.000 od 25.671 'izbrisanih' dobije novčanu odštetu. Isplatila bi im se u pet rata, a državu bi stajala oko 130 milijuna eura. Time se pokušava materijalno obeštetiti osobe iz bivših jugoslavenskih republika koje su s osamostaljenjem Slovenije 'izbrisane' iz registra stanovništva, čime su ostale bez prava boravka te svih socijalnih i radnih prava koja su s time povezana. Prema anketi 'Dela' 45 posto ispitanika u telefonskoj anketi izjasnilo se za, a 49 protiv zakona što ga je parlament s velikim zakašnjenjem donio nakon presuda Europskog suda za ljudska prava. Sud u Strasborugu je dodijelio visoke materijalne odštete skupinama 'izbrisanih' i naredio Sloveniji da i sama donese sustavni zakon koji bi regulirao to pitanje.

Istodobno, 73 posto ispitanika navelo je da bi za kršenje ljudskih prava 'izbrisanih' koje je konstatirao sud u Strasbourgu trebali odgovarati oni pojedinci koji su za to krivi. Zakon, kojim se pokušavaju ispraviti nepravde prema izbrisanima predviđa isplatu samo 50 eura za svaki mjesec koji su pogođeni proveli bez ikakva statusa i socijalnih prava. Takav zakon, koji udruge što zastupaju izbrisane smatraju nedovoljnim, podržava 73 posto birača stranke Pozitivna Slovenija (PS) koju vodi premijerka Alenka Bratušek.

Protiv tog zakona je 82 posto birača Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša. Janšina stranka pokrenula je peticiju kojom je protiv zakona prikupljeno 50.000 potpisa i srušila je na referendumu u proljeće 2004. godine zakon kojim su svi 'izbrisani' trebali biti vraćeni u registar stalnog stanovništva. Tada je više od 90 posto Slovenaca s pravom glasa na referendumu glasovalo protiv vraćanja statusa izbrisanima. Prema ustavnim izmjenama od ove godine takav referendum više nije moguće pokrenuti jer je ustavni sud utvrdio da je riječ o problematici kršenja ljudskih prava, a prema izmjenama ustava o tim se temama ne može odlučivati na referendumu.