ODGOVOR ISTARSKIH VINARA

Slovencima će se borba za teran obiti o glavu!

17.04.2013 u 13:19

Bionic
Reading

Teran je uz malvaziju najpoznatija autohtona istarska sorta, no hrvatska je javnost ostala neugodno iznenađena nedavnom intervencijom slovenskih proizvođača vina koji su od svog resornog ministarstva zatražili povlačenje s prodajnih polica vina iz Hrvatske s etiketom istarskog terana, pod izlikom da se radi o nepoštivanju odredbi EU zakonodavstva glede upotrebe imena sorte vinske loze koja sadrži zaštitu geografskog podrijetla

Naime, kraški proizvođači crnog vina Teran PTP prozvali su hrvatske kolege, istarske proizvođače terana, za nedopuštenu prodaju vina istarskog terana u Sloveniji, gdje je teran zaštićen kao 'vino sa zemljopisnim podrijetlom koje se proizvodi na području Krasa'. No zanimljivo je da ono što su zaštitili kao teran uopće nije teran!

'Slovenija je ulaskom u EU zaštitila kraški teran, no kao tehnologiju proizvodnje vina od sorte refoška na Krasu. Time su prejudicirali da je teran isto što i refošk, ali proizveden na njihovom terenu', pojašnjava dr. sc. Ivica Matošević, predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore te Vinistre – Udruge vinara i vinogradara Istre.

'Njihova zaštita nije dobra jer je lako oboriva', veli naš poznati istarski vinar i znanstvenik. U prilog navodi kako se s Agronomskim fakultetom krenulo u analizu svih terana, takozvano genetsko mapiranje, pri čemu je nedvojbeno utvrđeno da je teran različita sorta od refoška.


Proizlazi da se radi o jednom nespretnom pokušaju slovenskih vinara da se riješe konkurencije iz zemlje koja uskoro ulazi u EU. 'Nadam se da će dobro razmisliti jer teza im ne drži vodu. Možemo ići korak dalje i pitati se što je s talijanskim teranima. Ne može nitko zaštititi jednu sortu na način da onemogući drugima, a Hrvatska ima u Nacionalnoj listi sorta upisan teran i kao takav je priznat u EU', kaže Matošević.

Ovaj ugledni istarski vinar koji je doktorirao u Udinama napominje da je prije 120 godina Istra imala 40 tisuća hektara vinove loze, od čega je 95 posto područja zauzimala sorta terana. 'Imamo povijesni argument o povezanosti kraja i sorte, ali i genetsku matematiku. Naš je jedini problem što kasnije od Slovenije ulazimo u EU, ali ni Talijani nisu reagirali kad su trebali.

No, da sam na mjestu slovenskih vinara, još jednom bih promislio, jer ako krenemo 'čistiti' situaciju, mogu imati puno lošije efekte od onih koje su željeli', smatra Matošević. Dodaje da je prije svega trebalo razgovarati na državnoj razini, a ne ići s 'udarcima ispod pojasa'. Tim više što Istra ima deset puta više terana.

'Nemamo potrebu zaštititi vino teran, budući da je teran upisan na Nacionalnoj listi sorti i kultivara, a koju u EU automatizmom preuzimaju', poručuje zabrinutim istarskim vinarima, ali i slovenskim ljubiteljima dobre kapljice istarskog terana, koji poput malvazije kani jednog dana postati izvozni brend. Uskoro se približava i 20. Vinistra – međunarodna izložba vina i vinogradarske opreme, pa će svakako biti prilike razgovarati sa slovenskim kolegama i o ovim temama.