Predsjednici su ocijenili da su ovakvi trilateralni sastanci prijateljskih država vrlo koristan okvir za razmatranje europskih, multilateralnih, pa i bilateralnih pitanja bez obzira na povremene razlike u stajalištima država o pojedinim pitanjima.

Domaćin susreta održanog u pokrajini Goriška brda na samoj granici Slovenije i Italije Borut Pahor kazao je na zajedničkoj konferenciji za novinare da je suradnja Slovenije, Austrije i Hrvatske u tom okviru danas tim važnija s obzirom na novije sigurnosne i druge izazove, jer se takvim susretima i razgovorima jačaju međusobni odnosi i međusobno povjerenje, čak i kad se govori o bilateralnim pitanjima o kojima postoje razlike, kao što su različita stajališta Hrvatske i Slovenije oko granične arbitraže, ili pak gledanja na migracije i protočnost unutarnjih granica unutar Schengenskog prostora, kad se radi o odnosima Slovenije i Austrije.

"Važno je da razgovaramo i vodimo otvoren dijalog i onda kad se ne slažemo, osobito danas, kad je međunaroda situacija manje sigurna nego nekada", kazao je slovenski predsjednik.

Dodao je da je na sastanku s kolegama iz susjednih država članica EU-a razgovarao i o regionalnim pitanjima, pri čemu su izrazili zajedničku privrženost širenju Europske unije na zemlje europskog jugoistoka. Razgovarano je i o tendencijama međunarodnog trgovinskog protekcionizma i potencijalnim trgovačkim ratovima te povlačenju nekih država iz međunarodnih sporazuma.

I Pahor i austrijski predsjednik van Bellen slično su ocijenili opasnost od stvaranja tzv. domino-efekta ako dođe do zatvaranja unutarnjih granica unutar Europske unije i Schengenskog područja zbog migrantske krize. Pri tome je Pahor ponovio stajalište Slovenije da je nedavna vježba zaštite austrijske granice kod Šentilja sa stajališta slovenske vlada bila nepotrebna i predimenzionirana. Pahor je rekao da bi Slovenija, ako bi Austrija na svojoj granici uvela strože mjere kontrole, bila isto primorana učiniti i na svojoj granici s Hrvatskom.

"Slovenija vrlo dobro kontrolira svoju granicu s Hrvatskom od migranata, ali bi oštrije kontrole bila prisiljena uvesti, kako bi tako poslala signal da ne želi postati "džep" u kojemu bi se zadržali migranti na putu prerma srednjoj i zapadnoj Europi, no to bi dovelo i do negativnog domino-efekta južnije jer bi sasvim sigurno tako reagirala i Hrvatska na granici s Bosnom i Hercegoivinonm, što bi kao proces dovelo do nestabilnosti i nepovjerenja među državama u regiji", ocijenio je slovenski predsjednik.

Austrijski predsjednik Van den Bellen složio se s ocjenom kolega iz Hrvatske i Slovenije da je potrebno inzistirati na kontroli vanjskih granica EU-a, ali istodobno paziti i na kontrolu Schengenske granice. Schengenski prostor je veliko postignuće, ali njegove granice moraju biti kontrolirane, ocijenio je Bellen.

Jačanje kontrole na granicama unutar EU-a vrlo je osjetljiva stvar po njemu i treba je dobro iskomunicirati ako je potrebna i konzultirati susjedne zemlje. Bellen je kazao da smatra da će pitanje tranzicijskih centara za migrante između Njemačke i Austrije biti lakše riješiti nakon regionalnih izbora u Bavarskoj, bazi CSU-a koji zastupa oštriju migrantsku politiku u Njemačkoj.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je da su na sastansku razgovarali o ilegalnim migracijama, stabilnosti jugoistočne Europe, ali i o tematici koja se razmatra u okviru inicijative "Tri mora", kao što su pitanja blagostanja, kohezije i digitalne budućnosti. Što se tiče problema migracija, ovakvi trilateralni susreti Slovenije, Hrvatskle i Austrije sve su važniji s obzirom na situaciju ne samo za naše zemlje nego i za Europu i regionalno okruženje, kazala je hrvatska predsjednica.

Kazala je da je na sastanku dogovorena i suradnja, odnosno konzultacije s Austrijom koja od početka mjeseca predsjedava Europskom unijom s obzirom na to da za nekoliko godina ta uloga očekuje i Hrvatsku.

Predsjednica je u vezi s migracijama i pripremama Hrvatske za ulazak u Schengenski prostor kazala da hrvatska policija jača svoje kadrovske i druge kapacitete na svojoj granici s BiH koja je ujedno i vanjska granica Europske unije, ali je dodala da je sudionike susreta upozorila i na stanje u BiH. U vezi s tim predsjednica je rekla da treba usmjeriti fokus na BiH, zemlju koja također treba postati dijelom EU-a, i zato jer je to država koja po svom ustavu ne samo da treba osigurati građansku ravnopravnost nego i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. U tom se smislu, kako je naglasila, trebaju poštivati principi Daytonskog ustava i princip ravnopravnosti triju naroda, a ne nametati rješenje po volji jednog od naroda koje bi bilo protiv volje naroda koji žive u BiH.

Hrvatska je predsjednica na pitanje o arbitražnom sporu sa Slovenijom ponovila službeno stajalište da za Hrvatsku presuda arbitražnog suda na koju se poziva Ljubljana, zbog kompromitiranosti procesa "ne postoji", ali da vjeruje kako će se o graničnom pitanju razgovarati nakon što se formira nova slovenska vlada.