tko nakon pahora?

Slovenija bira novog predsjednika, a ovo su favoriti: Desnica je svog izabrala, ljevica podijeljena

21.10.2022 u 17:03

Bionic
Reading

U Sloveniji se u nedjelju održavaju sedmi predsjednički izbori od nezavisnosti. Nakon 10 godina iz predsjedničke fotelje odlazi Borut Pahor. Bira se između sedmero kandidata, a troje ima šanse pobijediti - Anže Logar, Nataša Pirc Musar i Milan Brglez

Prema anketama, vodi Anže Logar, kandidat oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) s desnog centra, koju vodi donedavni premijer Janez Janša, međutim izvjesno je da će se o pobjedniku odlučivati u drugom krugu 13. studenoga. Logar, prema istraživanju agencije Ninamedia za mariborski dnevnik Večer, osvaja nadmoćnih 31,7 posto glasova, ali nedovoljnih da odnese pobjedu u prvom krugu. Teško je da će tu biti iznenađenja.

Najzanimljivija utrka u prvom krugu vodi se na ljevici. Logara, prema anketa, slijede dva kandidata s ljevice - nezavisna Nataša Pirc Musar ima potporu 19,8 posto građana dok je u stopu slijedi kandidat Socijaldemokrata Milan Brglez s 18,6 posto glasova.

Upravo je iz Socijaldemokrata na čelo države prije 10 godina, i to prilično iznenađujuće, stigao predsjednik u odlasku Borut Pahor. Brgleza podupire i vladajući Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba, koji je odnio uvjerljivu pobjedu na proljetnim parlamentarnim izborima, ali nije istaknuo svoga kandidata za predsjednika. Kao kandidatkinja se spominjala potpredsjednica stranke i nekadašnja diplomatkinja Marta Kos, ali je odustala od kandidature. Očekuje se da će se vladajuća stranka usredotočiti na lokalne izbore zakazane za 22. studenog.

  • +2
Kandidati na slovenskim predsjedničkim izborima Izvor: Profimedia / Autor: Jure Makovec / AFP / Profimedia

Logar je donedavni slovenski šef diplomacije, a bio je svojedobno glasnogovornik slovenskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Najavio je da će mu u slučaju pobjede fokus biti na ohrabrivanju poslovnog okruženja, inkluziji mladih, zelenoj transformaciji, kao i na sigurnosnoj i vanjskoj politici. Smatra da će za ostvarenje tih ciljeva biti potreban angažman svih političara.

'Čak i ako imamo različite poglede na svijet, definitivno imao nešto što nas ujedinjuje. Smatram da moramo ujediniti sve pozitivne faktore i zakoračiti u sutrašnji dan velikim koracima, uvjereni da Slovenija diše punim plućima i koristi sve što ima na raspolaganju', rekao je Logar.

Nataša Pirc Musar ušla je u predsjedničku utrku jer vjeruje da će svojim iskustvom, znanjem i djelovanjem u javnom životu služiti interesima države. Karijeru je započela kao televizijska novinarka, jedno je vrijeme bila i vladina povjerenica za javne informacije i zaštitu privatnosti te je djelovala kao pravna savjetnica u nevladinim organizacijama. Bila je i pravna zastupnica Melanije Trump i njezine obitelji u vrijeme procesa protiv nekih objava i informacija u slovenskim medijima o tadašnjoj američkoj prvoj dami i njezinu ocu. Pirc Musar rekla je da neće šutjeti o nepravilnostima u društvu te će se javno izjašnjavati o svim važnim državnim i društvenim problemima, za razliku od Pahora koji je to odbijao te je zauzimao pomirljiv stav prema problematičnoj Janšinoj vladi.

Pirc Musar istaknula je teme ljudskih prava, borbe protiv siromaštva, davanja prilika mladima i poštivanja starijih za njihov rad u prošlosti. Kada bi pobijedila, postala bi prva slovenska predsjednica u povijesti. Zanimljivo je da su kandidaturu Pirc Musar podržala i dva bivša predsjednika, Milan Kučan i Danilo Turk, koji su također kritizirali Pahora i njegov politički stil 'kralja Instagrama'.

Treba spomenuti da Janša smatra da u Sloveniji postoji postkomunistička duboka država iza koje kao veliki gospodar lutaka stoji upravo prvi slovenski predsjednik Milan Kučan. Prema njegovu mišljenju, Kučan koordinira svoju mrežu kadrova koji su premrežili medije i državne institucije, a cijeli projekt potpomažu tajkuni bliski ljevici. Kučan je u lipnju naljutio friškog slovenskog zeleno-liberalnog premijera Goloba poručivši da bi pobjeda njegove kandidatkinje Marte Kos na izborima bila problem jer bi vladajuća stranka stekla neprimjeren monopol stavivši pod kontrolu sve tri najviše državne funkcije. Kako bilo, Kos je odustala od kandidature, a Pokret sloboda podržao je u utrci za predsjednika 55-godišnjeg Brgleza, politologa, bivšeg predsjednika slovenskog parlamenta i zastupnika u Europskom parlamentu od 2019. godine.

'Zajednički kandidat znači da nisam nikome podređen, nego radim na tome da ova država dobije predsjednika kakvog zaslužuje', ističe Brglez. Osim spomenutog trojca, još su u igri četiri kandidata - zastupnik Nove Slovenije (NSi) Janez Cigler Kralj, gradonačelnik Kočevja i kandidat zelenih Vladimir Prebilič, zastupnik Ljevice, koja je također dio vladajuće koalicije, Miha Kordiš te kandidatkinja antivakserske stranke Resni.ca Sabina Senčar.

Kandidati se zalažu za dobre odnose sa susjednim državama i podupiru ulazak Hrvatske u Schengen. Brglez je za STA kazao da, ako Hrvatska ispunjava sve uvjete, ne vidi zašto ne bi ušla u Schengen. Logar ističe da je njegov mandat kao ministra vanjskih poslova obilježen oživljavanjem i nadogradnjom odnosa sa svim susjedima. Smatra posebno važnim nastavak suradnje na sjevernom Jadranu. Podržava ulazak Hrvatske u Schengen i tvrdi da je to pitanje odvojeno od problema implementacije arbitražnog sporazuma koji Zagreb ne priznaje zbog kontaminacije. Pirc Musar kaže da je Hrvatska jako napredovala u procesu ulaska u Schengen, ali što se tiče same podrške, konzultirala bi se s vladom jer se ključne vanjskopolitičke odluke moraju koordinirano provoditi. Inicijativu Brdo-Brijuni, zajednički projekt Slovenije i Hrvatske, namjerava održati ako postane predsjednica.

  • +13
Predsjednički izbori u Sloveniji - predizborni plakati Izvor: EPA / Autor: IGOR KUPLJENIK

Izbori će se održati na 3183 birališta u Sloveniji, uključujući 96 biračkih mjesta za prijevremeno glasanje, a u inozemstvu će biti otvoreno 30 biračkih mjesta. Na birački popis za nedjeljne predsjedničke izbore upisano je ukupno 1.694.429 građana, od kojih njih 107.107 ima stalno prebivalište u inozemstvu. Predsjednik države jedina je dužnost na državnoj razini koju neposredno biraju birači na općim i tajnim izborima. Predsjednički mandat traje pet godina, a obnašanje funkcije ograničeno je na dva mandata. Slovenski ustav daje predsjedniku uglavnom predstavničke i protokolarne ovlasti, ali je i vrhovni zapovjednik obrambenih snaga.